Naslov
Giannantonio Selva. Dalmatinski projekti venecijanskoga klasicističkog arhitekta
(Designs of the Venetian Neoclassical Architect Giannantonio Selva in Dalmatia)

Autori
Šverko, Ana

Prevoditelji
Graham McMaster

Ostali urednici
Joško Belamarić

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Institut za povijest umjetnosti

Grad
Zagreb

Godina
2013

Stranica
320

ISBN
978-953-7875-02-2

Ključne riječi
Adam ; Robert ; agrarni park ; Canova ; Antonio ; Dalmacija ; Divulje ; empire stil ; ferme ornée ; fiziokratizam ; Garagnin ; Ivan Luka ; Garagnin ; obitelj ; klasicizam ; Ledoux ; Claude-Nicolas ; Milizia ; Francesco ; Percier & Fontaine ; Selva ; Giannantonio ; Teotochi Albrizzi ; Isabella ; Trogir ; Venecija
(Adam ; Robert ; agrarian park ; Canova ; Antonio ; Dalmatia ; Divulje ; empire style ; ferme ornée ; physiocratism ; Garagnin ; Giovanni Luca ; Garagnin ; family ; neoclassicism ; Ledoux ; Claude-Nicolas ; Milizia ; Francesco ; Percier & Fontaine ; Selva ; Giannantonio ; Teotochi Albrizzi ; Isabella ; Trogir ; Venice)

Sažetak
Oko 1800. godine Europom vlada duh prosvjetiteljstva. U arhitekturi je to razdoblje romantičnog klasicizma, na pragu manifestacije industrijske revolucije u graditeljstvu, a pod utjecajem građanske revolucije, kada se s mjerom svojstvenom klasičnim razdobljima zacjeljuje rascjep između stvarnosti i ideala. Reakcije na barok iz prve polovice XVIII. stoljeća su se do 1800. slile u stilsku revoluciju. Ta okrugla godina označava prijelomni trenutak u arhitekturi uvelike radi napoleonskih ratova, koji će biti uzrokom velikih promjena u gradnji. Veći dio Europe, pa tako i Venecija i Trogir, osnovna mjesta događaja koji se ovdje obrađuju, nalaze se u prvim godinama XIX. stoljeća pod francuskom upravom. U to doba Ivan Luka Garagnin mlađi (1764.-1841.), trogirski intelektualac, naručuje niz projekata od Giannantonija Selve (1751.-1819.), čuvenog talijanskog klasicističkog arhitekta, za obiteljska imanja u Trogiru i okolici. U knjizi se donosi obimna dokumentacija iz Garagninove pismohrane, koja obuhvaća četrdesetak pisama, promemorija i ugovora, različitih stavki iz obiteljskih knjiga troškova, te stotinjak skica i crteža vezanih uz ovu suradnju. Da bi se Selvin rad za Dalmaciju mogao pratiti u duhu vremena, ujedno se predstavljaju i mjesta, osobe i događaji koji su doticali i utjecali na njegov stvaralački svijet. U knjizi se istražuje i ističe uloga naobraženog naručitelja u razdoblju klasicizma, te se razvoj arhitektonskih ideja prati kroz korespondenciju naručitelja i projektanta. Projekti Giannantonija Selve u Dalmaciji isključivo su povezani s narudžbama obitelji Garagnin iz Trogira. Područje u Dalmaciji za koje je Selva izrađivao projekte obuhvaća grad Trogir, u kojemu se nalazi sklop palače Garagninovih sastavljen od građevina podignutih u rasponu od XIII. do XVIII. stoljeća, a za koji je Selva na samom početku XIX. stoljeća izradio niz projekata temeljite adaptacije interijera i eksterijera. U područje lokacija Selvinih dalmatinskih projekata spada i širi kopneni dio Trogira – područje znano kao Travarica, gdje je Selva oko 1800. godine započeo projektirati građevine za prvi privatni botanički vrt u Hrvatskoj, koji je ujedno i naš prvi klasicistički agrarni park, pri čemu je u arhivi Garagninovih sačuvan jedini dosada poznati Selvin komplet nacrta unutrašnjeg uređenja nekog prostora uopće. Treće područje u Dalmaciji za koje je Selva izrađivao projekte su Divulje, u priobalju pored Trogira, na obali Kaštelanskog zaljeva. Tu je Selva, započevši 1800. godine, projektirao niz varijanti za građevine na imanju Garagninovih u sklopu ferme ornée (doslovno: „urešenog gospodarstva“), također prvog primjera ovog tipa u hrvatskim okvirima. Ti se projekti nadovezuju na Selvinu ostavštinu čuvanu u Muzeju Correr u Veneciji, koja predstavlja nezaobilaznu točku svakog pregleda venecijanske arhitekture klasicizma. Luka Garagnin, Selvin naručitelj, u toj suradnji nije samo definirao projektne zadatke, nego je često i vlastitim crtežima usmjeravao projektanta prema željenim rješenjima. U razdoblju začetka modernog doba i građanskog društva, prepoznaje se time i nova uloga – ona kritičara, u arhitekturi često svojstvena naručitelju, koji osobno doprinosi stvaralačkom procesu, kako bi rezultat iskazao njegov vlastiti odnos spram arhitekture i pejzaža. Garagninove iscrpne promemorije i pisma Selvi svjedoče o istinskom connoisseuru koji dobro poznaje povijest arhitekture kao i njena suvremena dostignuća, a uz to ima nadasve razvijenu sposobnost prosuđivanja vrijednosti i mogućnosti. U stilski kompleksnom razdoblju, izbor i interpretacija uzora otkriva mnogo o temeljima djelovanja pojedinog arhitekta. Pritom treba uzeti u obzir i specifičnu poziciju klasicističkog arhitekta u Italiji, a naročito u Veneciji. Klasicizam je, naime, generalno temeljen na Palladijevim modelima, čija primjena u sredinama izvan Italije predstavlja revolucionarne promjene i služi kao simbol istinske promjene u umjetnosti – od teorijske i praktične reakcije na barok i rokoko, do društvene reakcije na stalešku umjetnost. U Italiji pak, s obzirom na to da se čitav Palladijev opus nalazi u Veneciji i području Veneta, neopaladijanizam predstavlja kontinuitet, koji nužno poništava revolucionarni karakter. Zato je u Selvinoj arhitekturi, uz studiozni pristup klasičnom naslijeđu, inovacija ponajprije ostvarena u preuzimanju novih organizacijskih shema, u pejzažnom tretmanu vrtova, te u interpretaciji radova engleskih i francuskih klasicističkih arhitekata. Ti su utjecaji engleskih i francuskih klasicističkih arhitekata bili plodovi Selvina širokog obrazovanja, no ponajprije njegova Grand Toura – velikog studijskog putovanja u trajanju od tri godine na koji je krenuo krajem XVIII. stoljeća. U tom će svjetlu Selvini projekti za Dalmaciju bitno pridonjeti razumijevanju njegove arhitektonske filozofije. Luka Garagnin je kao istaknuti fiziokrat pretvarao obiteljska imanja u ogledna gospodarstva, i pri tome tražio od Selve da arhitekturom slijedi njegove ideje za unaprijeđenje dalmatinske poljoprivrede. Kulturna klima vremana u kojemu je živio omogućila je obojici da djeluju u skladu s prosvjetiteljskim idejama i da utopiju pokušavaju ostvariti odupirući se predrasudama. I premda će Selvina arhitektura za Dalmaciju većim dijelom ostati nerealizirana, a i ono što će biti izgrađeno s vremenom će propasti, Selvini projekti, temeljeni na vječnim principima, zauvijek pripadaju prostoru za koji su zamišljeni i ostavljaju mogućnost da ožive u nekom novom duhu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA