Naslov
Mjerenje državne intervencije u poljoprivredi Republike Hrvatske
(Measuring state intervention in Croatian agriculture)

Autori
Franić, Ramona

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
03.06

Godina
1999

Stranica
179

Mentor
Žimbrek, Tito

Neposredni voditelj
Žimbrek, Tito

Ključne riječi
poljoprivreda; država; intervencija
(agriculture; state; intervention)

Sažetak
U radu se analizira kretanje u državnoj intervenciji u poljoprivredi u Svijetu, koja se odražavaju na domaćoj poljoprivredi. Globalizacija svjetskog tržišta, uz zahtjeve za smanjivanje vanjskotrgovinske zaštite i domaće potpore poljoprivredi, nužno nameću potrebu mjerenja i ocjenjivanja učinaka državne intervencije u poljoprivredi. Pretpostavka od koje se polazi u istraživanju je da sadašnje praćenje kretanja u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, tržištu, te trgovinskoj i cjenovnoj politici ne osigurava preglednost dinamike i promjena agrarne politike. Nedostupni i nedovoljno razrađeni podaci ne omogućuju pravilno ocjenjivanje učinaka državne intervencije, te stoga niti kvalitetno donošenje agrarnopolitičkih odluka. Stoga je cilj rada objasniti i preporučiti najučinkovitije metode za ocjenjivanje državne intervencije u poljoprivredi Hrvatske, uz upozorenje u njihovoj primjeni, te, nakon izračunavanja ukupne podrške koju je primio poljoprivredni odjel, ocijeniti poljoprivrednu podršku u Hrvatskoj i vidjeti njezino mjesto u budućim odnosima s drugim zemljama. U radu su pojašnjeni i na šesnaest osnovnih (pšenica, kukuruz, šećerna repa, suncokret, soja, uljana repica, govedina, mlijeko) i prerađenih poljoprivrednih proizvoda (pšenično brašno, šećer, ulje i uljne sačme suncokreta, soje i uljane repice) primijenjeni pokazatelji: proizvođački subvencijski ekvivalent, nominalna i efektivna stopa zaštite i efektivna stopa pomoći. Nominalna stopa zaštite je odnos prevladavajuće domaće cijene proizvodnje i odgovarajuće granične cijene (bez prisustva intervencije). Efektivna stopa zaštite je odnos dodane vrijednosti u domaćim cijenama (uz intervenciju) i dodane vrijednosti u svjetskim cijenama (bez intervencije). Koncept efektivne stope zaštite proširuje pojam nominalne stope zaštite, uključujući cijene tržnih inputa. Nadalje, proizvođački subvencijski ekvivalent zbraja netto tržišnu podršku proizvodnji, subvencije za inpute, subvencije za marketing, transport, skladištenje i necjenovne transfere (za istraživanja, savjetodavnu službu, navodnjavanje i sl.). Konačno, efektivna stopa pomoći mjeri postotnu promjenu u primicima po jedinici proizvodnje prema čimbenicima dodane vrijednosti pojedinih djelatnosti, uključujući cjenovnu i necjenovnu pomoć. Ovim pokazateljima je ustanovljeno koliko se država upliće u zaštitu hrvatske poljoprivrede, što je omogućilo usporedbu sa zemljama Središnje i Istočne Europe i Europskom unijom. Osim toga, objašnjena je razlika između proizvođačkog subvencijskog ekvivalenta i agregatne mjere podrške, kao i način izračunavanja indeksa tržišnog ograničenja i primitaka od carinske zaštite. Rezultati primjene četiri osnovna pokazatelja intervencije u razdoblju od 1993. do 1997. godine pokazali su da su pozitivni učinci vanjskotrgovinske zaštite i domaće potpore često umanjeni visokim troškovima domaće poljoprivredne proizvodnje, te da se veća korist od mjera državne politike osjeti u poljoprivredno-prerađivačkoj djelatnosti. Prosječni PSE za osnovne poljoprivredne proizvode se u promatranom razdoblju kreće oko 26%, a za poljoprivredne prerađevine koleba u intervalu od 30-40%. Sveukupno gledajući, pokazatelji se iza 1995. godine smanjuju, što govori o slabljenju učinka državne intervencije u poljoprivredi. Znatna proračunska sredstva često ne mogu nadoknaditi gubitke proizvođačima nastale zbog poremećaja na domaćem tržištu poljoprivrednih inputa, tržištu osnovnih poljoprivrednih proizvoda i poljoprivrednih prerađevina. S obzirom da su ovi pokazatelji, u stvari, procjena, njihova reprezentativnost uvelike ovisi o kakvoći podataka kojima se služimo u njihovom izračunavanju. Velika količina prikupljenih podataka o poljoprivrednm tržištu korisnija je, u ovom trenutku, od samih izračunatih pokazatelja. Boljom suradnjom svih sudionika na tržištu u cilju poboljšane informiranosti, te uređivanjem statističkog sustava koji bi jamčio pravodobno i točno objavljivanje podataka, mogao bi se, na temelju izračunatih pokazatelja intervencije, promišljeno planirati daljnji razvoj agrarne politike u sferi zaštite i podrške domaće poljoprivredne proizvodnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA