Naslov
Dijagnostički algoritmi hitnih stanja
(Diagnostic algorithms in emergency)

Autori
Topić, Elizabeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Peti stručni skup iz anesteziologije i XXIV. simpozij intenzivne medicine-Knjiga sažetaka / Biondić-Stipanić, M. - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, 2000

Skup
Peti stručni skup iz anesteziologije i XXIV. simpozij intenzivne medicine

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.11.2000. - 25.11.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
hitna stanja; bolesnik; laboratorijski testovi
(emergency; patient; laboratory tests)

Sažetak
Suvremeni odjeli hitne medicine i jedinice intenzivnog liječenja osiguravaju liječenje bolesnike sa širokim rasponom medicinskih problema vezanih uz hitna stanja. Glede činjenice da obrada tih bolesnika mora biti izrazito brza i učinkovita, osoblje tih odjela ima veliku odgovornost kako pri trijažiranju i dijagnosticiranju tako i pri odabiru terapijskog zahvata. Rezultati laboratorijskih testova poput RTG ili ultrazvučne dijagnostike, često su ključni dio evaluacije hitnih bolesnika, čineći tako klinički laboratorij bitnim sudionikom u njihovu zbrinjavanju i liječenju. Laboratorijske pretrage koriste se kako bi se potvrdile ili odbacile kliničke impresije pri čemu se vrlo često odluke moraju donositi u trenu. U određenim akutnim situacijama, laboratorijski rezultati neophodni su unutar nekoliko minuta, dok u drugim slučajevima vrijeme potrebno za laboratorijsku obradu (turn around time, TAT), u trajanju od jednog do dva sata, može biti prihvatljivo. Program laboratorijskih pretraga za potrebe hitnih odjela i intenzivnih njega ovisi većinom o populaciji koja okružuje dotične jedinice ali i o njihovim terapijskim mogućnostima. Laboratorijske pretrage se u okviru potrebe hitne dijagnostike mogu podijeliti u tri kategorije: vrlo hitne, hitne i uvjetno hitne pretrage (Tablica 1). Tablica 1:KATEGORIJE HITNIH LABORATORIJSKIH PRETRAGA 1 VRLO HITNE (sekunde do minute) glukoza hemoglobin i hematokrit arterijski pH i plinovi u krvi 2 HITNE (unutar 1h) biljezi srčanog oštećenja KKS s DKS (automatski hematološki brojač) analiza srpastih stanica PV, APTV, fibrinogen elektroliti: Na, K, Ionizirani Ca toksikološka analiza mokraće test na trudnoću (mokraća) analiza likvora (stanice, glukoza, proteini, kloridi, laktat) karboksiohemoglobin osmolalnost seruma aceton u serumu amonijak acetominofen (kvantitativno) salicilati (kvantitativno) etanol (kvantitativno) željezo razina terapijskog lijeka antikolvuzivi antidepresivi digoksin 3 UVJETNO HITNE ANALIZE (više od 1h) pretrage iz programa opće biokemije testovi jetrene funkcije biljezi oštećenja pankreasa kvantitativna analiza hCG u serumu testovi na streptokok grupe A analiza ostalih tjelesnih tekućina (stanice, proteini, glukoza) analiza mokraće Navedene pretrage predstavljaju sveobuhvatni program Hitnog laboratorija, međutim stvarni odabir pretraga, a time i program rada Hitnog laboratorija, ovisi o potrebi svake pojedinačne jedinice za hitnu medicinu odnosno intenzivnu njegu. Pretrage prve kategorije ili vrlo hitne laboratorijske pretrage uključuju postupke čiji rezultati su neophodni unutar vrlo kratkog vremena to jest unutar nekoliko minuta. Rezultati ovih pretraga od kritične su važnosti za vođenje terapije u prvim presudnim minutama nakon hitnog prijema. Pretrage prve kategorije predstavljaju biljeg uzroka stanja ili učinka na stanje neposredne opasnosti za život. Na temelju njihovih vrijednosti započinju se specifični i neposredni terapijski zahvati, a vremenski slijed i pouzdanost nalaza od kritične su važnosti. Pretrage druge kategorije ili hitne pretrage uključuju širok raspon pretraga čiji rezultati moraju biti na raspolaganju unutar jednog sata. Razine vrijednosti ovih pretraga bitne su za dijagnozu, trijažu i praćenje terapije hitnog bolesnika. Pretrage iz ove kategorije mogu ponuditi definitivnu dijagnostičku informaciju i odrediti specifičnu terapiju, a vremenski slijed praćenja također predstavlja ključni čimbenik. Pretrage treće kategorije, odnosno uvjetno hitne pretrage, pružaju dijagnostičku informaciju nakon što je hitni bolesnik stabiliziran, a vrijeme laboratorjske pretrage može biti duže od jednog sata. Pri tom je bitno, da ove pretrage mogu otkriti medicinski problem koji leži u osnovi hitnog stanja bolesnika. Važno je naglasiti da ova podjela nije strogo određena, te da u određenim situacijama, rezultati pretraga iz druge ili treće kategorije ili potpuno neke druge pretrage imaju presudnu i prvenstvenu važnost u osiguranju optimalne njege bolesnika. Međutim, bitno je i naglasiti da za svaku traženu hitnu pretragu valja postojati opravdani razlog, a to su dijagnoze, procjena težine bolesti i prognoza, te praćenje uspješnosti terapije hitnog bolesnika. U kliničko-laboratorijskoj medicini za ocjenu stanja hitnog bolesnika koristi se postupno niz pretraga izabranih tako da jedna drugu dopunjuju i tako pomažu da se lakše dođe do potrebnih podataka i objašnjenja stanja u kojem se bolesnik nalazi. Odabir pretraga koje su karakteristične za pojedini organ ili stanje prikazan je u Tablici 2. Tablica 2: ODABIR HITNIH ANALIZA KARAKTERISTIČNIH ZA POJEDINI ORGAN Pankreas amilaza u serumu amilaza u mokraći lipaza u serumu GGT glukoza u krvi rutinska analiza mokraće Jetra ukupni bilirubin bilirubin-diglukuronid alkalna fosfataza AST ALT ukupni proteini kolinesteraza GGT žučne boje u mokraći Žučni mjehur ukupni bilirubin bilirubin-diglukuronid alkalna fosfataza AST ALT kolinesteraza GGT žučne boje u mokraći Pluća ABS (pH, pCO2, BB, BE, bikarbonati, pO2, saturacija kisikom) Srce CK-MB (masena koncentracija) troponin T ili troponin I mioglobin Crijeva i želudac hemokult mikroskopski pregled stolice žučne boje u stolici Bubreg rutinski pregled mokraće ureja kreatinin Algoritmi medicinsko laboratorijske dijagnostike bolesnika u hitnom stanju predstavljaju postepeni postupak koji preciznim odabirom hitnih pretraga te vremenskim slijedom praćenja njihovih promjena osigurava pravovremeni početak terapijskog zahvata ili početak liječenja. Ovakvim ciljanim dijagnostičkim postupkom moguće je potvrditi radnu dijagnozu, odnosno pomoći u postavljanju konačne dijagnoze i omogućiti praćenje liječenja. Značajnu ulogu u tom procesu ima interpretacija nalaza. Pri interpretaciji nalaza valja imati na umu ukupnu dijagnostičku osjetljivost i specifičnost pretrage, te biološke i farmakološke utjecaje. Naime, hitni bolesnik obrađuje se u bilo koje vrijeme tijekom 24h, pa uvjeti kao natašte, fizička aktivnost, položaj tijela, uzorak dostupan za analizu, lijekovi mogu bitno utjecati na rezultat pretrage. Pored postepene i ciljane dijagnostike pri obradi hitnog bolesnika od bitne je važnosti timski rad između liječnika i laboratorijskog stručnjaka. Napretkom općih medicinskih saznanja kao i medicinske tehnologije načela ciljane dijagnostike, indikacije i kontraindikacije za dijagnostički pristup i liječenje brzo se mijenjaju. Stoga, zajednički odabir novijih pretraga i uspostava suvremenih algoritama, te optimalna upotreba informacija koju pruža laboratorijski nalaz osnova su za uspješnu medicinsko laboratorijsku obradu hitnog bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA