Naslov
Socijalna osjetljivost mladih
(Social sensitivity of Young people)

Autori
Črpić, Gordan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Izazovi civilnog društva u Hrvatskoj

Urednik/ci
Baloban, Stjepan

Izdavač
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve ; Kršćanska sadašnjost

Grad
Zagreb

Godina
2000

Raspon stranica
161-179

ISBN
953-6710-03-X

Ključne riječi
mladi, socijalna osjetljivost, socijalna distanca, moral, odgoj za odgovornost
(young, social sensitivity, moral, ability to bribe, social distance, education for responsibility)

Sažetak
Autor primjenjuje sociološku analizu stanja u ispitivanim populacijama. Nakon toga daje teološku refleksiju dobivenih rezultata. Mlade definira u dobi do 35 godina. Analizira opću populaciju građana Republike Hrvatske u dobi od 18 do 35 godina, te populacije studenata i srednjoškolaca u Hrvatskoj, na kojima su vršena posebna istraživanja. Analizira: socijalnu distancu koju mladi ljudi zauzimaju prema pojedinim kategorijama ljudi u društvu, njihov odnos prema nekim pitanjima moralnog ponašanja, spremnost na podmićivanje, te razinu povjerenja u pojedine pokrete i institucije u društvu. Rezultati pokazuju da mlađi ljudi zauzimaju manju distancu prema pojedinim kategorijama ljudi u društvu. S obzirom na distancu prema ovisnicima o drogi, distanca mlađih ljudi značajno je niža, 48% studenata spremno je biti prijatelj s ovisnikom (druga od sedam stupnjeva distanciranosti), ali njih tek 2% spremno je ući u brak s ovisnikom. Mlađi su također češće skloniji odobriti niz ponašanja koje s polazišta tradicionalnog morala mogu karakterizirati kao nemoralna. Mlađi su spremniji pragmatički se odnositi i prema mitu i podmićivanju. Najviše su spremni ponuditi mito u institucijama državne uprave, gotovo 50% (48%) srednjoškolaca i 45% studenata. Na drugom mjestu je spremnost na podmićivanje policije pri prometnom prekršaju, tu mito smatra mudrim ponuditi 40% srednjoškolaca i 37% studenata. S obzirom na povjerenje u institucije, neke od temeljnih institucija demokratskog sustava, kao što su pravosuđe, sabor, vlada i mediji uživaju veoma malo povjerenja mladih ljudi u Hrvatskoj. Institucije od najvećeg povjerenja mladih su: Crkva, škola, vojska, pokret za ljudska prava, ekološki pokret, te ženski pokret. Po sociološkoj analizi rezultata istraživanja, autor ih interpretira u kontekstu prethodnog komunističkog sustava za koji smatra da je bio totalitaran, te suvremenih strujanja sa Zapada, koja također nisu imuna na totalitarizam. Kao bitnu negativnu posljedicu totalitarizma navodi pasivnost. Pasivizaciju koja se očituje kao otvoreni pesimizam i defetizam izražen u krilatici: tu se ništa ne može i pomodni optimizam, kako ga autor naziva, koji se izražava u stavu prema kojemu treba gledati nešto dobro. Autor ovim stavovima kontrapunktira Mounierov pojam tragičnog optimizma. U toj perspektivi vidi potrebu odgoja za odgovornost. Prema njegovu mišljenju tu treba staviti akcent na razvoj odgojno obrazovnih institucija, jer one još uvijek odgajaju više za poslušnost nego za odgovornost. Pledira za razvoj odgojno-obrazovnog sustava koji će se koncentrirati na razvoj odgovornosti i osobnosti, jer jedino odgovorne osobe mogu biti garant razvoja društva u kojemu će biti više aktivnosti, a manje ovisnosti i pasivnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA