Pregled bibliografske jedinice broj: 6610
Etos odgovornosti i ekološka osjetljivost
Etos odgovornosti i ekološka osjetljivost // Socijalna ekologija, 6 (1997), 3; 253-272 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 6610 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Etos odgovornosti i ekološka osjetljivost
(Ethos of Responsibility and Ecological Sensitivity)
Autori
Cifrić, Ivan
Izvornik
Socijalna ekologija (1330-0113) 6
(1997), 3;
253-272
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
etika; ekološka osjetljivost; ekološka odgovornost; prava vrsta; suverenitet; zajednička skrb čovječanstva; životni prostor
(ethics; ecological sensitivity; ethos-type; ecological responsibility; common concern of humankind; the rights of species; ecological sovereignty)
Sažetak
U članku se raspravlja o odnosu "odgovornosti za ekološke uvjete života" prema "ekološkoj osjetljivosti", "ograničavanju suvereniteta nad prirodnim dobrima" i "pravu vrsta na životni prostor". Provedeno je empirijsko istraživanje (1997) na studentskom uzorku (685) četiriju fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu. U obradi je korištena faktorska analiza i analiza varijance. Istraživana je percepcija četiri tipa eko-etosa: antropocentrički, utilitaristički, biocentrički i holistički. Najveći postotak ispitanika (91%) prihvaća holistički tip odgovornosti. Većina (97%) ispitanika (na primjeru prašume i Brazila) prihvaća ograničavanje državnog suvereniteta nad prirodnim dobrima. Najviše zagovornika holističkog etos-tipa smatra da ograničavanje suvereniteta treba kompenzirati (43%) ili ograničiti bez kompenzacije (45%). Isto tako većina ispitanika smatra da čovjek nema veća prava na životni prostor od ostalih vrsta. Najveći postotak takvih (65%) su pristalice holističkog etos-tipa. Dobivena su dva faktora ekološke osjetljivosti. Ispitanici koji prihvaćaju pristup "korištenja prirode" zagovaraju potpuni državni suverenitet nad priodnim dobrima i veća čovjekova prava na životni prostor ; ispitanici koji prihvaćaju "zaštitu prirode", zagovaraju ograničavanje državnog suvereniteta nad prirodnim dobrima i jednaka prava čovjeka i ostalih vrsta na životni prostor. Istraživanje je pokazalo polarizaciju ispitanika na (malobrojne) antropocentričku orijentaciju (egocentrička i utilitaristička) s predkonvencionalnom, i (većinu) ne-antropocentričku orijentaciju (biocentrička i holistička) s postkonvencionalnom moralnom razinom prosuđivanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Sociological Abstracts
- Pollution Abstracts
- Geographical Abstracts: Human Geography and GEOBASE
- FRANCIS Database