Naslov
Najstariji opis Splita (DAI 29/7-11, 237-257) u svjetlu istraživanja jadranske poleogeneze
(The oldest description of Split (DAI 29/7-11, 237-257) in the light of the study of the Adriatic poleogenesis)

Autori
Basić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Grad hrvatskog srednjovjekovlja: Slika grada u narativnim vrelima – stvarnost i/ili fikcija?. Drugi Triennale međunarodnog znanstvenog skupa "Grad hrvatskog srednjovjekovlja"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 02.12.2013. - 03.12.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Split; rani srednji vijek; poleogeneza; izvori; Konstantin Porfirogenet
(Split; Early Middle Ages; poleogenesis; sources; Constantine Porphyrogenitus)

Sažetak
Opis Dioklecijanove palače i grada Splita sadržan u 29. poglavlju spisa De administrando imperio bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta (944.-959.), odavna je prepoznat kao najstariji postojeći narativ o poleogenezi Splita i tvarnim strukturama oko kojih se prvobitni urbani prostor konstituirao. Među segmentima Porfirogenetova teksta posvećenim pojedinačnim dalmatinskim gradovima opsegom dominira onaj posvećen Splitu, kako svojim dimenzijama, tako i kvalitetom sadržaja. Podaci o kojima je riječ značajni su za izučavanje mnogih pitanja u vezi s poleogenezom Splita, poleogenezama drugih dalmatinskih gradova, kao i s formiranjem ranosrednjovjekovnih naseobinskih kompleksa u cjelokupnoj jadranskoj regiji, pa i u širem euromediteranskom kontekstu. U izlaganju se, temeljem navedenog vrela, razmatraju pitanja opisa Splita, zatim njegova urbanog areala (prostorne evolucije), napokon imena grada (urbonima). Rasprava služi određivanju osnovnih tijekova urbanog razvoja (preobrazbe Dioklecijanove palače u ranosrednjovjekovni grad) i njegovih obilježja. Pri tome se uvažavaju prirodno-zemljopisne zadatosti prostora, njegove prometne osobitosti, arheološka topografija, toponomastika (napose hagiotopografija), pisana povijesna svjedočanstva. Naglasak se polaže i na komparativna proučavanja gradskih središta nastalih u sličnom prostornom i povijesnom kontekstu. Sastavni dio izlaganja čini i raščlamba problema tekstualnih predložaka za navedene opise, koji su nedavno poistovjećeni s djelom Annales kasnorimskog povjesnika Virija Nikomaha Flavijana (u. 394.). Utemeljenost teza o kasnoantičkom podrijetlu Porfirogenetova opisa Dioklecijanove građevine ovisi o održivosti tumačenja prema kojem se radi o tekstualnom predlošku datiranom u kasno 4. stoljeće.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA