Naslov
Hrvatsko glumište u vrijeme bana Josipa Šokčevića
(Croatian Theatre at the Age of Viceroy Josip Šokčević)

Autori
Bilić, Anica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Hrvatski ban Josip Šokčević, Zbornik radova / Klepac, D., Čorkalo, K. - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2000, 333-363

Skup
Hrvatski ban Josip Šokčević

Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska; Zagreb, Hrvatska, 16.12.1996. - 17.12.1996

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
utemeljenje stalnoga nacionalnoga kazališta; domaći repertoar; hrvatski jezik; prvi kazališni zakon; Članak LXXVII O kazalištu jugoslavenskom trojedne kraljevine; 24. kolovoza 1861.
(establishing a permanent National theatre; the domestic repertoire; the Croatian language; the first Act on Theatre; the Article LXXVII on the Theatre of the Treeune Kingdom; 24. August 1861)

Sažetak
U povijesnom razdoblju od Listopadske diplome 1860. do Nagodbe s Mađarima 1868., što se vremenski podudara s pojavom i ostavkom bana Josipa Šokčevića na političkoj sceni, hrvatsko je glumište, iako u znaku političkih i kulturnih previranja, obilježeno značajnim teatarskim zbivanjima, što su presudno utjecala na njegov razvoj i najzad dovela do utemeljenja stalnoga hrvatskoga kazališta s uporištem u domaćem repertoaru i dramsko-scenskim izvedbama na hrvatskome jeziku. U tome je važnu ulogu imala publika, koja je protjerivanjem njemačkih glumaca sa zagrebačke scene 24. studenoga 1860. uvela hrvatski jezik na hrvatsku pozornicu nakon dugotrajne dominacije njemačkoga izraza, te Hrvatski sabor donošenjem prvoga kazališnoga zakona 1861. Pod predsjedanjem bana Šokčevića Sabor je izglasao 24. kolovoza 1861. Članak LXXVII. O kazalištu jugoslavenskom trojedne kraljevine kojim se hrvatsko kazalište kao narodna ustanova stavlja pod jurisdikciju Sabora i osigurava stalna državna novčana potpora, što će omogućiti hrvatskome glumištu da napokon trajno zaživi. Kao saborski zakonski spis Članak LXXVII. postao je temeljem kazališnoga upravljanja, iako ga, uslijed raspuštanja Sabora 12. studenoga 1861., car i kralj Franjo Josip nije službeno verificirao. U hrvatskome glumištu toga razdoblja prikazuju se domaći i prevedeni dramski ostvaraji slabe umjetničke kakvoće. No, po prvi put se na sceni izvodi Shakespeare, Moliere, Schiller, Lessing, Goethe, Goldoni, čime hrvatsko glumište dokazuje da želi pratiti najveće domete europske kazališne scene. Nakon rada na unutarnjemu ustrojstvu kazališta kao nacionalne ustanove, izgrađivanju repertoara,ustroju glumačkoga i drugih stručnih kadrova, privlačenju publike, u čemu su se istakli Demeter i Freudenreich, hrvatsko će glumište uskoro početi brinuti i o estetsko-umjetničkoj strani. Korijenitom reformom, što će je inicirati Šenoa, započet će novo razdoblje hrvatskoga glumišta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA