Naslov
Usporedba stanja u stočarstvu izmađu Hrvatske i susjednih zemalja članica CEFTA-e
(Comparison of the condition of animal production between Croatia and neighboring CEFTA countries)

Autori
Jurić, Ivan ; Đikić, Marija ; Kolega, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Gospodarske smjernice razvitka hrvatskog poljodjelstva, zbornik priopćenja i sažetaka / Kolega, Ante - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo, 1999, 139-140

Skup
Gospodarske smjernice razvitka hrvatskog poljodjelstva

Mjesto i datum
Cavtat, Hrvatska, 10.11.1999. - 13.11.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
-

Sažetak
Razvoj stočarstva u susjednim zemljama, članicama CEFTA-e, Mađarskoj i Sloveniji posebice važan za Hrvatsku zbog mogućeg malograničnog prometa i znatno veće razmjene zbog malih transportnih troškova. Kako stočarski proizvodi u malograničnom prometu imaju veliki udjel, konkurentnost između ove tri zemlje u stočarskoj proizvodnji za Hrvatsku od posebne je važnosti. Analiza stočarske proizvodnje u Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji pokazuje da Hrvatska po stanovniku proizvodi: 132 kg mlijeka, 11,3 kg jaja i 24,4 kg svih vrsta mesa. Mađarska proizvodi 198; 17,7 i 117,8, a Slovenija 309; 11,4 i 92,6. Obradivih površina po stanovniku u Hrvatskoj je 0,275 ha, u Mađarskoj 0,482, a u Sloveniji 0,120, te ostalog zemljišta u Hrvatskoj 0,940 ha, Mađarskoj 0,420 ha i Sloveniji 0,899 ha. Analizirana razina proizvođačkih i maloprodajnih cijena stočarskih proizvoda u Hrvatskoj je veća od razine cijena u Mađarskoj i Sloveniji za 10 do 35%. Na 100 dolara izvoza živih životinja u Hrvatsku se uvozi za 977 dolara, u Mađarsku svega 9 dolara, a u Sloveniju 547 dolara. Na 100 dolara izvoza mesa i mesnih prerađevina u Hrvatsku se uvozi 207 dolara, u Mađarsku 8 dolara, te u Sloveniju 96 dolara, a na 100 dolara uvoza mlijeka, mliječnih prerađevina i jaja u Hrvatsku se uvozi 92 dolara, u Mađarsku 62, a u Sloveniju 35 dolara. Osnovni cilj strategije u stočarskoj proizodnji i preradi u Mađarskoj i Sloveniji je konkurentnost cijena u odnosu na zemlje okruženja, dok u Hrvatskoj postoji “strategija visokih cijena” koju je kao svoj interes definirala Hrvatska udruga poslodavaca. Sustav poticajnih mjera u stočarskoj proizvodnji u Sloveniji i Mađarskoj bitno je različit u odnosu na Hrvatsku. Novoosnovane Udruge stočarskih proizvođača na području uzgoja stoke u Mađarskoj i Sloveniji postale su čimbenikom uzgojne politike, a u Hrvatskoj po Zakonu o stočarstvu trebale su biti u funkciji provedbe uzgojnih programa koje donosi vlada, a provodi državna institucija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA