Naslov
Tihi infarkt mozga kao pretkazatelj ishemičnog moždanog udara
(Silent brain infarct as a predictor of ischemic stroke)

Autori
Tuškan-Mohar, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
3. hrvatski kongres: Dileme u neurologiji

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 17.10.2012. - 21.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
tihi infarkt mozga; simptomatski ishemijski moždani udar
(silent brain infarct; symptomatic ischemic stroke)

Sažetak
Zbog kliničke važnosti i prognostičkog značenja posljednjih se desetak godina sve više govori o tihom odnosno subkliničkom infarktu mozga. U većini slučajeva radi se o lakunarnom infarktu, odnosno o dobro definiranoj subkortikalnoj ishemičnoj leziji u bijeloj tvari mozga u slivu jedne perforantne arterije. Može ga se utvrditi neuroradiološkim pretragama, kompjutoriziranom tomografijom (CT) i magnetskom rezonancom (MR) mozga kod populacije bez neurološke simptomatologije i u bolesnika koji su doživjeli simptomatski infarkt mozga ili tranzitornu ishemijsku ataku a do tada bili bez neuroloških poremećaja. Dosadašnje studije su pokazale da tihi infarkt mozga može biti značajan pretkazatelj nadolazećeg simptomatskog moždanog udara u općoj polulaciji neovisno o kardiovaskularnim čimbenicima rizika a povezuje ga se i s razvojem demencije i kognitivne disfunkcije. U studijama «Rotterdam Scan Study» i «Cardiovascular Health Study» provedenim na neurološki zdravoj populaciji, kod osoba u kojih je utvrđen tihi infarkt na MR-u mozga, dva do četiri puta je veća incidencija simptomatskog akutnog infarkta mozga u odnosu na one bez tihog infarkta, a prevalencija se povećava s godinama života. Utvrđeno je da postojanje tihog infarkta mozga dvostruko povećava rizik za razvoj demencije. Stoga se osobe kod kojih je utvrđen tihi infarkt mozga mogu ubrojiti u visokorizičnu populaciju. Kardiovaskularni čimbenici rizika, osobito arterijska hipertenzija, odgovorni za nastanak moždanog udara također su povezani i s nastankom tihog infarkta mozga. Nameće se pitanje rutinskog MR «screeninga» u svih asimptomatskih starijih osoba sa ciljem otkrivanja tihog infarkta mozga («cost-benefit»?) ili isti učiniti u onih koji su visokorizični kao i kod kojih već postoji kognitivni poremećaj. Naime, ciljanim odabirom i liječenjem visokorizičnih osoba mogao bi se značajno smanjiti rizik nastanka budućih infarkta mozga i razvoja demencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA