Pregled bibliografske jedinice broj: 659769
Neplaćeni, potplaćeni i samoizrabljujući rad kao izbor i kao nužnost: primjer žena u kreativnim industrijama
Neplaćeni, potplaćeni i samoizrabljujući rad kao izbor i kao nužnost: primjer žena u kreativnim industrijama // Mlade žene i rodna ravnopravnost u post-jugoslavenskim društvima: Istraživanja, prakse i politike / Adamović, Mirjana ; Gvozdanović, Anja ; Maskalan, Ana ; Potočnik, Dunja (ur.).
Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu/Institute for Social Research in Zagreb, 2013. str. 30-31 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 659769 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neplaćeni, potplaćeni i samoizrabljujući rad kao izbor i kao nužnost: primjer žena u kreativnim industrijama
(Unpaid, under-paid and self-exploiting labour as a choice and a necessity: Example of women in creative industries)
Autori
Barada, Valerija ; Primorac, Jaka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Mlade žene i rodna ravnopravnost u post-jugoslavenskim društvima: Istraživanja, prakse i politike
/ Adamović, Mirjana ; Gvozdanović, Anja ; Maskalan, Ana ; Potočnik, Dunja - Zagreb : Institut za društvena istraživanja u Zagrebu/Institute for Social Research in Zagreb, 2013, 30-31
ISBN
978-953-6218-54-7
Skup
Mlade žene i rodna ravnopravnost u post-jugoslavenskim društvima: Istraživanja, prakse i politike
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.11.2013. - 27.11.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
žene; kreativne industrije; rad; profesija; rani stadij karijere; nejednakost; tržište rada; samoeksploatacija
(women; creative industries; labor; profession; early career; inequality; labor market; self-exploitation)
Sažetak
Posebnosti rada i zapošljavanja u kreativnim industrijama utemeljene su na komunikaciji iskustava kroz simboličku proizvodnju (Hesmondhalgh i Baker, 2011). Proturječje između kreativnosti i tržišne orijentacije upisano je kako u oblik produktivnosti, tako i u organizacijski kontekst kreativnih industrija. Oblik kreativnog rada i zapošljavanja je po definiciji atipičan i nestandardan (Edgell, 2006), s elementima neplaćenog rada i podzapošljavanja, te uz dugoročna vremenska i financijska ulaganja u razne vještine i znanja. Ovi oblici rada, uz reprodukciju već prisutnih i nekih novonastalih klasnih i rodnih nejednakosti (Hesmondhalgh, 2002), koče održivost i trajnost kreativnih karijera, osobito za žene (McRobbie, 2002). U ovom se radu analiziraju karijere mladih žena u kreativnim industrijama na temelju istraživanja provedenog 2008. u Jugoistočnoj Europi i 2010. - 2011. i 2013. u Hrvatskoj, korištenjem koncepta stručnog projekta (Witz, 1992). Rezultati pokazuju prekomjernu prisutnost neplaćenog, potplaćenog i samoizrabljujućeg rada, što kreativne radnice definiraju različito s obzirom na fazu u razvoju njihove karijere. Na početku karijere, ta vrsta rada smatra se izborom, budući da kreativne radnice određuju važnijima stjecanje posla i radnog iskustva. S razvojem karijere, neplaćeni, potplaćeni i samoizrabljujući rad postaje sve prisutniji te se promatra kao nužnost. Nakon nekoliko godina intenzivnog rada, kreativne radnice osjećaju posljedice na kvalitetu života što rezultira nezadovoljstvom izborom karijere. To se nezadovoljstvo dalje ogleda u planovima za promjenu ili napuštanje profesije u potpunosti, što potvrđuje koliko je problematična održivost ženskih karijera u kreativnim industrijama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
017-0171685-0806 - Globalni utjecaji i lokalne kulturne promjene (Švob-Đokić, Nada, MZOS ) ( CroRIS)
269-0762385-2380 - Hrvatsko društvo: identitet, mobilnost i nove tehnologije (Tomić-Koludrović, Inga, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za razvoj i međunarodne odnose,
Sveučilište u Zadru