Naslov
Turning point - nova socijalno-ekološka paradigma
(Turning point - new socio-ecological paradigm)

Autori
Cifrić, Ivan ; Trako Poljak, Tijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Simpozij Integrativno mišljenje i nova paradigma znanja / Jurić, Hrvoje ; Babel, Krešimir - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2013, 26-26

ISBN
978-953-164-170-8

Skup
Simpozij Integrativno mišljenje i nova paradigma znanja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.11.2013. - 30.11.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
socijalno-ekološka paradigma; turning point; ekološki obrat; socijalni obrat
(socio-ecological paradigm; turning point; ecological turn; social turn)

Sažetak
Nastankom industrijskog kapitalističkog društva danas se govori o poremećenom odnosu prirode i društva. Živimo u novom „društvenom prirodnom stanju“, odnosno već 200 godina (industrijsko društvo) u razdoblju „antropocena“, iako je „antropocen“ započeo od neolitika. Čovjek jest mijenjao okoliš i to više nego sebe, ali ne toliko koliko u posljednja dva stoljeća. Industrijalizacija je uzrokovala „metabolički rascjep“ i učinila ga transparentnim, pa je on vidljiv suvremeni pokazatelj nužne prekretnice. Upozoravamo dakle na potrebu poticanja rasprava o ekološkom obratu modernog svijeta. No, ako se govori o ekološkom obratu, zašto se ne bi u raspravu uveo i socijalni obrat, primjerice socijalno usporavanje, smanjenje brzine kojom ide suvremena civilizacija koja sustavno proizvodi više reda ali i više entropije nego „primitivna“ i stacionarna društva. Liberalni kapitalizam možemo nazvati entropijsko društvo, u kojemu sistem vodi društvo u sve veću entropiju. Znanstveno i stručno tematiziranje ekološke i socijalne prekretnice zajedno argument je za radikalne promjene suvremenog stanja antropobiotičke ekumene i paradigme kapitalističkog napretka. Potrebne su promjena sustava vrijednosti i socijalno-ekološkog metabolizma. Temi socijalne prekretnice pripadaju, primjerice, pitanja kao što su krize, homogenizacija kultura, međunarodna suradnja, dužničko ropstvo itd. Suvremeni ekološki turning point temelji se, istina, na porastu osviještenosti o prirodnoj ograničenosti ali i nedovoljnoj aktivnosti a socijalni turning point na nedovoljnoj svijesti o granicama postojećega kapitalističkog društvenog sistema. Zato bi se moglo reći da se „prirodna nužnost“ radikalnog ograničenja politizira a „socijalna nužnost“ radikalne promjene često tabuizira i ideologizira.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA