Pregled bibliografske jedinice broj: 659609
Lik i djelovanje redovnice Amadeje Pavlović (1895.-1971.) iz Družbe Milosrdnih sestara sv. Križa
Lik i djelovanje redovnice Amadeje Pavlović (1895.-1971.) iz Družbe Milosrdnih sestara sv. Križa // Tkalčić : godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 16 (2012), 16; 9-58 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 659609 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Lik i djelovanje redovnice Amadeje Pavlović (1895.-1971.) iz Družbe Milosrdnih sestara sv. Križa
(The person and work of sister Amadeja Pavlović (1895 – 1971) a religious of the Sisters of the Holy Cross)
Autori
Armanda, Ivan
Izvornik
Tkalčić : godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije (1331-3517) 16
(2012), 16;
9-58
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Amadeja Pavlović; sestre sv. Križa; provincijalka; Alojzije Stepinac; ekumenski duh
(Amadeja Pavlović; Sisters of the Holy Cross; Provincial Superior; Alojzije Stepinac; ecimenical spirit)
Sažetak
Redovnicu Amadeja Pavlović (1895.-1971.) s pravom treba ubrojiti među velikane crkvene povijesti na našim hrvatskim prostorima. Nakon školovanja i redovničkog oblikovanja, posvetila se odgojno-obrazovnom radu u školama Družbe Milosrdnih sestara Sv. Križa u Đakovu (1926.-1941.), od 1937. bila je članica provincijskoga Vijeća, a od 1940. zamjenica provincijalne poglavarice. U iznimno teškim okolnostima postala je 1943. provincijalka i obnašala tu službu do 1955. Bilo je to teško doba Drugoga svjetskog rata i komunističkoga terora, koji je uslijedio nakon rata. Unatoč svim nevoljama i poteškoćama, majka Amadeja je učinila sve kako bi prvenstveno sačuvala dobar redovnički duh kod svojih sestara, a time i samu redovničku zajednicu. U ratnim danima hrabro je štitila jednu židovsku djevojčicu i spasila je od nacista, zbog čega joj je 2009. posmrtno dodijeljen naslov pravednice među narodima. No, s jednakom hrabrošću se odupirala komunističkim vlastima kada su pokušavale oduzeti redovnicama što više posjeda i zabraniti im nošenje redovničkoga odijela dok rade u javnim službama. Bez straha je štitila sestre od raznih pritisaka i maltretiranja od strane komunističkih službenika, te razvila prijateljsku suradnju sa zagrebačkim nadbiskupom Alojzijem Stepincem, ali i sa pravoslavnim biskupom Barnabom Nastićem. Po isteku službe provincijalne poglavarice, obnašala je službu kućne poglavarice na Sušaku (1955.-1959.) i odgojiteljice redovničkoga podmladka u Zagrebu (1959.-1966.). Nakon toga se povukla u provincijalnu kuću u Đakovu, gdje je provela zadnje godine života. Za sobom je ostavila glas uzorne i svete redovnice, kojoj se neki i danas u molitvama obraćaju za zagovor.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
