Pregled bibliografske jedinice broj: 659569
Medonosni grmovi i polugrmovi u dolini Rječine
Medonosni grmovi i polugrmovi u dolini Rječine // Sažeci za znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi / Juretić, Vlasta (ur.).
Grobnik: Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, 2012. str. 13-14 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 659569 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Medonosni grmovi i polugrmovi u dolini Rječine
(Honey shrubs and subshrubs in Rječine dolina)
Autori
Randić, Marko ; Kremer, Dario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Sažeci za znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi
/ Juretić, Vlasta - Grobnik : Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, 2012, 13-14
Skup
Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi
Mjesto i datum
Čavle, Hrvatska, 03.11.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
medonosno bilje; pčele; oprašivači; grmovi; polugrmovi; dolina Rječine
(honey plants; bees; pollinators; shrub; subshrubs; Rječine dolina)
Sažetak
Pčele, ali i drugi kukci oprašivači, među kojima se osobito ističu i razne druge vrste opnokrilaca (bumbari, pčele samotarke i dr.), neobično su važne „spone koje povezuju“ i dovode (eko)sustav u stanje višeg reda. Posljednjih desetljeća osjeća se problem smanjenja broja oprašivača i odumiranja pčelinjih zajednica, pojave kojima se još pokušavaju pronaći pravi uzroci. Pretpostavlja se da je onečišćenje okoliša jedan od mogućih uzroka. Na taj način sve više dolazi do izražaja neophodnost pčela i ostalih oprašivača u prirodi, njihova nenadoknadiva uloga u poljoprivredi kao medijatora u postizanju primjerenog uroda i kontinuiranih izvora hrane. Pored toga, pčele osiguravanju i specifične, čovjeku vrijedne proizvode (med, propolis, matična mliječ, pelud, vosak). Zato sve više raste važnost ekološke poljoprivredne proizvodnje, odnosno prirodnih, nezagađenih predjela i zaštićenih prirodnih krajobraza koji obiluju samoniklim, medonosnim biljem neophodnim za zdravlje i život pčela i drugih oprašivača. Na taj način osigurava se i kontinuitet svih dobrobiti što ih prirodi i poljoprivredi donose pčele i drugi oprašivači. Jedno od takvih relativno neonečišćenih područja je i dolina Rječine, premda je ovdašnja poljoprivredna proizvodnja u odnosu na ranije stanje (bili su primjerice poznati mejski vinogradi koji su sada zapušteni) gotovo potpuno zanemarena. Obradivo tlo i voćnjaci na aluvijalnim tlima uz korito Rječine i na okolnim flišnim padinama, kao i travnjaci na flišu i vapnencu danas zarastaju brojnim drvenastim raslinjem, kojeg čine različite vrste drveća, grmova, polugrmova i drvenastih povijuša (lijana). U takvoj situaciji uznapredovale sukcesije, umjesto kultiviranog bilja i livadnog cvijeća, drvenaste vrste preuzimaju važnu ulogu izvora nektara i polena za oprašivače. U ovom radu posebno nas zanimaju vrste grmova, polugrmova i drvenastih povijuša koje imaju veću ili manju ulogu kao izvori nektara i peluda za oprašivače. Na području dolinskog i kanjonskog dijela doline Rječine, (u granicama kako je bilo definirano u prethodnim izlaganjima na skupovima o Grobnišćini i u radu o biljnom svijetu doline Rječine u Grobničkom zborniku), dosadašnjim istraživanjima utvrdili smo 78 biljnih vrsta koje možemo svrstati u skupinu grmova, 21 vrstu možemo uvrstiti u skupinu polugrmova, a 13 vrsta u skupinu drvenastih povijuša. Većina ih je u vrijeme cvatnje dobar izvor nektara i polena za pčele i druge oprašivače. Posebno nas zanima kako se lokalni pčelari koriste tim izvorima nektara i polena drvenastih vrsta, budući da je zbog vlažnijih tala u dolini Rječine za pčelinje paše stanje vjerojatno nešto povoljnije nego na okolnim predjelima koji su često izloženi suši.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
006-0000000-3178 - Mikromorfološka i kemotaksonomska istraživanja nekih vrsta porodice Lamiaceae (Kremer, Dario, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
Profili:
Dario Kremer
(autor)