Naslov
Utjecaj procjene temperature u podzemlju na izračun kapaciteta geološkog uskladištenja ugljičnoga dioksida
(Influence of geothermal gradient assessment methodology on the regional estimates of CO2 storage capacity)

Autori
Patekar, Matko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
27.09

Godina
2012

Stranica
29

Mentor
Saftić, Bruno

Neposredni voditelj
Kolenković, Iva

Ključne riječi
CO2; geološko uskladištenje ugljičnoga dioksida; Savska depresija; duboki slani vodonosnik; pješčenjaci Poljana; temperatura; gustoća; geotermalni gradijent; specifični kapacitet uskladištenja CO2
(CO2; geological storage of carbon dioxide; Sava depression; deep saline aquifer; Poljana sandstones; temperature; density; geothermal grdaient; specific CO2 storage capacity)

Sažetak
Na temelju bušotinskih podataka u zapadnom dijelu Savske depresije provedeno je istraživanje o utjecaju različitih metoda procjene temperature u podzemlju na izračun kapaciteta uskladištenja ugljičnoga dioksida u dubokim slanim vodonosnicima. Kao objekt u koji bi se CO2 mogao geološki uskladištiti odbrani su pješčenjaci Poljana, koji su zadovoljavali uvjete potrebne za geološko uskladištenje CO2. Procjena regionalnih kapaciteta uskladištenja u dubokom slanom vodonosniku utemeljena je na metodama korištenima u FP6 projektu EU GeoCapacity. Pomoću volumetrijskog izraza, predloženog od strane U.S. Department of Energy, izračunata je teoretska vrijednost kapaciteta uskladištenja. Parametri volumetrijskog izraza uključuju volumen vodonosnika, prosječnu poroznost, gustoću CO2 i koeficijent učinkovitosti uskladištenja. U ovome radu je pomnije istražen utjecaj različitih metoda procjene temperature na gustoću CO2, odnosno na procjenjenu vrijednost kapaciteta uskladištenja. Prilikom određivanja temperature korištene su tri različite metode. U prvom slučaju temperatura je dobivena iz regionalne karte geotermalnih gradijenata (JELIĆ et al., 1995). U drugom slučaju je konstruirana karta na temelju vrijednosti statičkih temperatura za 17 bušotina, dok se treći način bazirao na sirovim, nekorigiranim podatcima o maksimalnim temperaturama u dubini koje su bile dostupne za 58 bušotina. Uz objašnjenje principa izračuna temperature za svaku pojedinu metodu, priložene su karte temperatura i gustoća CO2 na srednjoj dubini dubokog slanog vodonosnika Poljana, te su objašnjene razlike u gustoćama CO2 i procijenjenom kapacitetu uskladištenja. Uočena je pravilnost da se korištenjem sirovih podataka o temperaturi u podzemlju dobije najveći kapacitet, nešto manja vrijednost ako se koriste korigirane vrijednosti (statičke temperature), a najmanja ako se samo preuzmu podaci s regionalne karte geotermalnih gradijenata. S obzirom na veličinu tih razlika, sva tri pristupa su prihvatljiva za teoretsku razinu procjene kapaciteta geološkog uskladištenja ugljičnog dioksida.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

Napomena
Geološki model građe podzemlja konstruiran je korištenjem softvera Petrel koji je RGN fakultetu donirala tvrtka Schlumberger.

POVEZANOST RADA