Pregled bibliografske jedinice broj: 65903
Prinosi i kakvoća mase novih potomstava stočnog kelja (Brassica oleracea var. acephala DC) te sjemena kultivara "Maksimirski visoki" u različitim rokovima presađivanja
Prinosi i kakvoća mase novih potomstava stočnog kelja (Brassica oleracea var. acephala DC) te sjemena kultivara "Maksimirski visoki" u različitim rokovima presađivanja // Poljoprivredna znanstvena smotra, 63 (1998), 4; 291-298 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 65903 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prinosi i kakvoća mase novih potomstava stočnog kelja (Brassica oleracea var. acephala DC) te sjemena kultivara "Maksimirski visoki" u različitim rokovima presađivanja
(Quality and productivity of the mass of the new fodder kale progenies (Brassica oleaacea var. acephala DC) and seed production of the culticvar "Maksimirski visoki" at different dates of transplanting)
Autori
Štafa, Zvonimir ; Danjek, Ivan ; Majić, Milka
Izvornik
Poljoprivredna znanstvena smotra (1331-7768) 63
(1998), 4;
291-298
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
stočni kelj; prinosi zelene mase; suhe tvari bjelančevina; kakvoća zelene mase i suhe tvari (krmna vrijednost); prinosi sjemena i kakvoća sjemena
(fodder kale; green mass; dry matter and crude proteins yields; green mass and dry matter quality (forage quality); seed yields and quality)
Sažetak
Dialelnim križanjem 10 odabranih roditeljskih parova stočnog kelja u 1977., 1978. i 1979. godini, a dalje samooplodnjom do F-6 generacije dobivena su u Zagrebu nova potomstva golemog stočnog kelja vrlo dobrih gospodarskih osobina, koja su testirana u odnosu na standard Grüner Angeliter. Potomstvo Maksimirski visoki priznato je 1987. godine kao prvi hrvatski kultivar golemog stočnog kelja. On se odlikuje povećanim udjelom lišća u zelenoj masi, suhe tvari, energije (škrobna vrijednost) i bjelančevina, u odnosu na standard, zbog čega se njime postižu viši prinosi suhe tvari, energije (škrobne jedinice) i signifikantno viši prinosi bjelančevina u odnosu na standard.
Prinosi sjemena kultivara Maksimirski visoki u Istri su varirali ovisno o roku presađivanja, kakvoći presadnica, tlu i gnojidbi. U prvom roku presađivanja (Ližnjan) na težem dubokom tlu (15.09.1992.) postignuto je 2.722 kg/ha sjemena. U drugom roku presađivanja (22.09.) postignuto je 2.494 kg/ha, a u trećem roku (29.09.) postignuto je 1.344 kg/ha, dok je u četvrtom roku (06.10.) s najslabijim presadnicama postignuto 1175 kg/ha sjemena.
Na plitkom propusnom tlu s puno skeleta (Vodnjan), postignuto je 25.09. presađivanjem 925 kg/ha sjemena, a presađivanjem 30.09. svega 468 kg/ha.
Na dubokom težem plodnijem tlu (Ližnjan) postignuto je u prosjeku 1934 kg/ha sjemena čistoće 99,48%, klijavosti 94,0% i energije klijanja 92,0%, dok je na plićem propusnom suhom tlu (Vodnjan) proizvedeno u prosjeku 696 kg/ha sjemena čistoće 98,88%, klijavosti 90,5% i energije klijanja 89,0%.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Biological Abstracts
- CAB Abstracts