Naslov
Spila nad Procjepom (Mljet) – pogled u prošlost.
(Spila nad Procjepom (Mljet) - look into the past.)

Autori
Oros Sršen, Ankica ; Petrović, Mateo ; Radović, Siniša ; Perkić, Domagoj ; Mauch Lenardić, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Program, događaji i sažeci: Skup speleologa Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem Buje 2013 / Raduno degli speleologi della Croazia con partecipazione internazionale Buie 2013 / - : Speleološko duštvo, 2013, 20-21

Skup
Skup speleologa Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem Buje 2013 / Raduno degli speleologi della Croazia con partecipazione internazionale Buie 2013

Mjesto i datum
Buje, Hrvatska, 22.11.2013. - 24.11.2013

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Mljet; špilja; paleontologija; arheologija; geologija
(Mljet; cave; palaeontology; archaeology; geology)

Sažetak
Spila nad Procjepom, poznata i kao Brežica (Bognar i Curić, 1995), Špilja kod Nereznog dola (Hrvatsko biospeleološko društvo, kat. br. špilje 42/29), Spila na Brježini i Draganova spila, nalazi se na istočnoj granici Nacionalnog parka Mljet, na južnoj strani otoka iznad uvale Procjep, na padini Brježina na nadmorskoj visini od 210 m. Špilja je dobro poznata lokalnom stanovništvu i još je donedavno služila kao tor za stoku, na što upućuje i suhozid na ulazu te više pregradnih niskih suhozida unutar špilje. Ukupna je duljina špilje 35 m. Formirana je u jursko-krednim šećerastim dolomitima s ulošcima vapnenaca. Sudeći prema geološkoj karti (Husinec, 2002) nastala je duž rasjeda koji se pruža od Nereznog dola do uvale Brježina (ZJZ – ISI). Prema morfološkim obilježjima kanal je tipični freatski, o čemu svjedoče i vrtložni lonci na svodu. Ulaz je veličine oko 6 x 2 m i okrenut prema jugozapadu i morskoj obali. Objekt se morfološki može podijeliti na ulazni dio, koji je danas većinom suh i aktivan je samo u kišnom periodu, središnji suhi dio između dva suhozida te stražnji, hidrološki aktivniji dio sa špiljskim ukrasima. Špilja je djelomice zapunjena kvartarnim sedimentima koji se preliminarno istražuju od 2010. godine (Brajković et al. 2011 ; 2012). Prva istražna sonda, površine oko 5 m2, locirana je u ulaznom dijelu uz istočnu stijenu špilje. Debljina istraženih naslaga pod kojima je istaložena kalcificirana breča je 1 m. Druga sonda površine 6 m2, nalazi se u stražnjem dijelu, a pod naslagama debljine 1, 5 m izlučena je sigasta kora koja za sada nije probijana. Sedimenti se u obje sonde dijele na rahli površinski povijesni sloj poremećen antropogenim djelovanjem i bioturbacijama i dublji kompaktniji prapovijesni sedimentni kompleks. U sloju 1 prve sonde zanimljiv je nalaz zuba i dijela ljudske čeljusti (Homo sapiens sapiens), a u sloju 2 iste sonde, ulomci očnjaka mrkog medvjeda (Ursus arctos), koji danas ne obitava na našim otocima. U mnoštvu sakupljenih ostataka stoke dominiraju kosti i zubi kapro-ovina (Capra/Ovis), koji potvrđuju vrlo razvijeno stočarstvo od prapovijesti do danas. U starijim naslagama brojne kućice ogrca (Monodonta sp.) i priljepaka (Patella sp.), svjedoče o značajnoj ulozi marinske malakofaune u prehrani prapovijesnih stanovnika otoka. Sporadični nalazi ostatka morskih beskralješnjaka, riba, ptica i nekih kopnenih kralješnjaka, nisu od utjecaja pri rekonstrukcijama načina na koji su ljudi koristili špilju. Dublji slojevi, bogati arheološkim materijalom iz brončanog i bakrenog doba, svjedoče o korištenju špilje zadnjih 5500 godina. Iako su brojna vatrišta i ognjišta locirana u brončanodobnim naslagama stražnjeg dijela (druga istražna sonda), ulomci prapovijesnog posuđa podjednako su brojni i prisutni u obje sonde. Krhotine antičkog posuđa, brojnije u stražnjem dijelu upućuju na pretpostavku kako je dublji i mračniji dio špilje tijekom rimskog razdoblja korišten kao privremeno sklonište. Malobrojni ostaci materijalne kulture iz kasnog srednjeg vijeka nađeni većinom u prednjem dijelu ukazuju na povremene kratkotrajne boravke ljudi u ulaznom prostoru u koji dopire dnevna svjetlost. Spila nad Procjepom za sada je jedno od najstarijih arheoloških nalazišta na Mljetu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Arheologija

POVEZANOST RADA