Pregled bibliografske jedinice broj: 658980
Osnovni elementi Pavlova moralnog učenja u Prvoj Poslanici Solunjanima
Osnovni elementi Pavlova moralnog učenja u Prvoj Poslanici Solunjanima // Bogoslovska smotra, 82 (2012), 3; 617-639 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 658980 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Osnovni elementi Pavlova moralnog učenja u Prvoj Poslanici Solunjanima
(FUNDAMENTAL ELEMENTS OF PAUL’S MORAL DOCTRINE IN THE FIRST EPISTLE TO THE THESSALONIANS)
Autori
Ivica Čatić
Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 82
(2012), 3;
617-639
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Prva poslanica Solunjanima; Pavlov moralni nauk; teologija izabranja; moral nasljedovanja; parenetsko pismo; bratoljublje; izgradnja crkvenog zajedništva
(First Epistle to the Thessalonians; Paul’s moral doctrine; election theology; moral heritage; paraenetic writing; brotherly love; building the Church community)
Sažetak
S obzirom na to da je Prva poslanica Solunjanima najstariji spis Novoga zavjeta (oko pedesete godine) i da pruža uvid u život i teologiju rane Crkve u periodu dvadesetak godina nakon Isusove smrti, ona predstavlja dragocjen izvor informacija o Pavlovu moralnom nauku. Relativno mali broj radova koji se bave moralnim temama u ovoj poslanici indikator je, s jedne strane, potrebe za detaljnijim istraživanjem, a s druge strane uvjetuje pristup u ovom radu. Rad ima za cilj iznijeti glavne elemente Pavlova moralnog nauka u ovoj poslanici ili osvijetliti pojedinosti njegove povijesne i kulturološke uvjetovanosti kako bi ga se moglo što preciznije kontekstualizirati. Počinje izlaganjem glavnih teoloških oznaka Prve poslanice Solunjanima. Konstatirajući da se ovdje, kao i u Drugoj poslanici Solunjanima, radi o primjeru tzv. teologije izabranja ( election theology), koja Pavlu pruža temelj da Solunjanima uputi moralne poticaje, ovdje se verificira poznata dijalektika između indikativa i imperativa. Literarna analiza Poslanice pokazuje da ona predstavlja pismo parenetske naravi koje se razlikuje od stilova zasvjedočenih u tadašnjoj moralnoj filozofiji i predstavlja zasebni parenetski stil kojim autor prožima cjelinu Poslanice. Analizirani glavni pojedinačni moralni naglasci u posljednjem dijelu članka (formulaični početak parenetskog dijela Poslanice, seksualni moral, međusobna bratska/sestrinska ljubav, važnost mirnog života i rada, blizina parusije kao motivacija moralnog života te moral u funkciji izgrađivanja zajednice) nastoje pojedinu temu produbiti koristeći se širim kontekstom Pavlove teologije i misaonih strujanja u kojima je živio i djelovao. Moralni poticaji su u funkciji izgrađivanja zajednice kojom Pavao želi dovršiti proces resocijalizacije Solunjana iz njihova dotadašnjeg socijalnog konteksta u novu zajednicu – Crkvu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus