Naslov
Usporedba utjecaja flotacije i vlažnog ispiranja preko sita na karbonizirane biljne ostatke nekih žitarica i mahunarki
(The comparison between the influence of flotation and wet sieving on certain carbonized legumes and cereals remains)

Autori
Mareković, Sara ; Šoštarić, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Znanstveni skup "Metodologija i arheometrija - stanje i smjernice" / Ina Miloglav - Zagreb : Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2013, 20-21

Skup
Metodologija i arheometrija - stanje i smjernice

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.11.2013. - 29.11.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
flotacija ; vlažno prosijavanje ; karbonizirani biljni makrofosili ;
(flotation ; wet sieving ; carbonized plant macrofossils ;)

Sažetak
Na arheološkim se nalazištima biljni (ali i zoološki i arheološki) materijal često sakuplja skupa s velikim količinama zemlje pa je potrebno prije analize materijala pristupiti nekom od postupaka predobrade uzorka, kako bi se uklonilo tlo te kako bi se lakše obradili nalazi. Najčešće se pristupa jednoj od vlažnih metoda predobrade: flotaciji ili vlažnom ispiranju preko sita. Međutim, primijećeno je da voda može negativno utjecati na karbonizirani biljni materijal koji arheobotaničari analiziraju i determiniraju te može pospješiti njegovo uništenje. Cilj našeg rada je bio da proučimo da li je ispiranje preko sita metoda koja više uništava karbonizirane biljne ostatke od flotacije te da uvidimo da li postoji razlika u osjetljivosti između često pronalaženih vrsta: boba, leće, pšenice, ječma i prosa. Ta saznanja pomoći će istraživačima da točnije interpretiraju dobivene omjere nađenih vrsta, kao i da odaberu primjerenu metodu predobrade uzorka. Naše je istraživanje pokazalo da je vlažno ispiranje preko sita agresivnija metoda od flotacije i da mu treba pribjegavati samo u slučaju kad u uzorku nema mnogo fragilnih ostataka. Dio našeg istraživanja odvijao se na karboniziranom biljnom materijalu s arheoloških nalazišta, a dio na materijalu karboniziranom u laboratorijskim uvjetima. Laboratorijski karbonizirani uzorci leće, prosa i ječma jasno su pokazali da je recentni materijal dobiven karboniziranjem u mufolnoj peći mnogo otporniji i manje sklon raspadanju od pravog arheološkog materijala pa stoga samo djelomično može poslužiti u donošenju zaključaka oko postotka uništenja pojedinih biljnih vrsta. Ovo je istraživanje pokazalo da su karbonizirana zrna leće i prosa osjetljiva te bi stoga uzorke koja ih sadržavaju trebalo po mogućnosti poštedjeti od vlažnog ispiranja preko sita. Karbonizirani ostaci boba, pšenice i ječma se pri obje predobrade sačuvaju u postotku većem od 70 % i stoga smatramo da su dovoljno robusni da zbog njih ne treba izbjegavati vlažno ispiranje. Ukoliko će se raditi arheobotanička analiza uzorka, naš je prijedlog da se prije vlažne predobrade napravi preliminarni uvid u biljne vrste koje se u uzorku nalaze. Ukoliko uzorak sadrži karboniziranu leću i proso, a moguće ga je suho prosijati (rastresito tlo), svakako bi trebalo izbjeći vlažnu predobradu. Ukoliko pak kompaktnost tla u kojem se uzorci nalaze, zahtjeva upotrebu vode, preporučujemo izbjegavanje vlažnog ispiranja preko sita, jer ono više oštećuje osjetljiviji karbonizirani materijal. U slučaju da je vlažno ispiranje već učinjeno ili mu se mora pribjeći zbog ubrzanja postupka obrade ili nekog drugog razloga, svakako predlažemo da se pri diskutiranju rezultata istraživanja radi davanja točnijih omjera nađenih vrsta, napomene činjenica da je kod leće možda došlo do njenog raspadanja većeg od 45 %, a kod prosa do 40 % nalaza.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Arheologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA