Pregled bibliografske jedinice broj: 658903
Odraz ugarske graditeljske radionice Andreasa Mayerhoffera u stambenoj arhitekturi Osijeka u 18. stoljeću
Odraz ugarske graditeljske radionice Andreasa Mayerhoffera u stambenoj arhitekturi Osijeka u 18. stoljeću // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 37 (2013), 129-144 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 658903 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odraz ugarske graditeljske radionice Andreasa Mayerhoffera u stambenoj arhitekturi Osijeka u 18. stoljeću
(Reflections of Andreas Mayerhoffer's Hungarian Architectural Workshop in the 18th-century Residential Architecture of Osijek)
Autori
Puhmajer, Petar
Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 37
(2013);
129-144
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
arhitektura; 18. stoljeće; barok; rokoko; Osijek; kuća Kohlhoffer; kuća Plemić; Andreas (András) Mayerhoffer; Janós Mayerhoffer; Johann Kohlhoffer
(architecture; 18th century; baroque; rococo; Osijek; Kohlhoffer House; Plemić House; Andreas (András) Mayerhoffer; Janós Mayerhoffer; Johann Kohlhoffer)
Sažetak
U stambenoj arhitekturi osječke Tvrđe, koja većinom datira iz 18. stoljeća, osobito se izdvaja kuća Kohlhoffer (dosad poznata kao kuća Plemić), smještena u Franjevačkoj ulici br. 5. Premda arhivski izvori ne govore jasno o vremenu njezina nastanka, prema novoutvrđenim se podacima može zaključiti da je svoj današnji izgled dobila pregradnjom dviju ranijih kuća 1775. godine i to za imućnog osječkog gostioničara i gradskog zastupnika Johanna Kohlhoffera. Kuća se ističe vrlo bogatim oblikovanjem pročelja sa složenom kompozicijom slijepih arkada, traka i lezena, te žbukanim i kamenim ukrasima, poput volutno povijenih nadstrešnica, rokaja i školjki. Porijeklo tih oblika povezuje se s djelovanjem ugarskih arhitekata, napose graditeljske obitelji Andreasa (Andrása) Mayerhoffera. Mayerhoffer je zajedno s dva sina imao poznatu graditeljsku radionicu, u čijim radovima nalazimo sličnosti s osječkom kućom, a spomen na njegov boravak u Bilju kraj Osijeka nekoliko desetljeća ranije, kao i rad njegova sina Janósa na projektima Ugarske dvorske komore, upućuju na moguće utjecaje ili angažman u izgradnji Osijeka u drugoj i trećoj četvrtini 18. stoljeća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Art Literature International - RILA
- BHA: Bibliography of the History of Art
- ERIH: European Reference Index for the Humanities