Naslov
Regionalna procjena kapaciteta uskladištenja ugljičnog dioksida u gornjomiocenskim pješčenjacima zapadnog dijela Savske depresije
(Regional estimate of carbon dioxide storage capacity in Upper Miocene sandstones in the western part of Sava basin)

Autori
Perešin, Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.03

Godina
2011

Stranica
34

Mentor
Saftić, Bruno

Neposredni voditelj
Kolenković, Iva

Ključne riječi
CO2; Savska depresija; gornji miocen; pješčenjaci Poljana; duboki slani vodonosnik; EK-markeri; kapacitet uskladištenja CO2
(CO2; Sava basin; Upper Miocene; Poljana sandstones; deep saline aquifer; CO2 storage capacity)

Sažetak
Na temelju podataka iz 125 bušotina na području zapadnog dijela Savske depresije provedena su istraživanja radi usavršavanja metodologije za regionalnu procjenu kapaciteta geološkog uskladištenja CO2 u dubokim slanim vodonosnicima (poroznim i propusnim slojevima na dubinama od 800 do 2500 m koji su zasićeni mineraliziranom vodom). Za to je bilo potrebno definirati regionalni vodonosnik koji bi bio potencijalan za skladištenje CO2, a u sklopu toga bilo je osobito važno naći regionalni izolator koji bi spriječio migriranje nadkritičnog CO2 prema površini. Kod opisa stratigrafskih obilježja istraživanog područja može se vidjeti da je bazen uglavnom ispunjen sedimentima, a debljine sedimenata dosežu i više od 5000 m. Korelacijom EK-dijagrama iz oko 30 bušotina, na intervalu sedimenata gornjomiocenske starosti pratila se debljina i rasprostiranje pješčenjačkih i laporovitih litostratigrafskih jedinica. Ustanovilo se da jedinica Graberski lapor svojim litološkim sastavom, debljinom i prostiranjem zadovoljava uvjete kao regionalni izolator, a jedinica pješčenjaci Poljana sadrži dovoljno propusnih slojeva da se u njoj može definirati regionalni vodonosnik. Procjena kapaciteta uskladištenja CO2 u takvom dubokom slanom vodonosniku temeljila se na metodama procjene kapaciteta uskladištenja CO2 korištenima u FP6 projektu EU GeoCapacity. Ulazni parametri za numeričku procjenu kapaciteta su: volumen pješčenjačkih tijela, prosječna poroznost, gustoća CO2 i koeficijent učinkovitosti uskladištenja. Podaci iz bušotina su unijeti u računalni program PetrelTM gdje su jednostavnim interpolacijskim metodama konstruirane karte izolinija. Karte efektivne debljine pješčenjačkih slojeva, dubine njihove krovinske granice (kontakta s regionalnim izolatorom), srednje dubine njihovog intervala, te prosječne temperature i tlaka na toj dubini poslužile su kao izvor podataka za izradu karata gustoće CO2 pri tim srednjim uvjetima i zatim za konstrukciju karte specifičnog kapaciteta uskladištenja. Na karti specifičnog kapaciteta uskladištenja prikazan je prostorni raspored kapaciteta uskladištenja CO2 u pješčenjacima Poljana na području zapadnog dijela Savske depresije. Karte izrađene na ovaj način mogu služiti za planiranje i usmjeravanje istraživanja u područjima perspektivnim za izgradnju podzemnih skladišta ugljičnog dioksida.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA