Naslov
Organski facijesi u gornjojurskim naslagama Gorskog Kotara, Like i Dalmacije
(Organic facies of the Upper Jurassic sediments in Gorski Kotar, Lika and Dalmatia)

Autori
Troskot-Čorbić, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.12

Godina
2011

Stranica
266

Mentor
Velić, Josipa i Saftić, Bruno

Ključne riječi
organski facijes; gornjojurske naslage; matične stijene; generativni potencijal; bitumen; lamalginit; bituminit; zrelost; Gorskokotarsko korito; Lemeško korito
(organic facies; Upper Jurrasic sediments; source rock; generative potential; bitumen; lamalginite; bituminite; maturity; Gorski Kotar trough; Lemeš trough; Dinarides; Croatia)

Sažetak
Organskogeokemijski su analizirane i interpretirane gornjojurske naslage u području Gorskog Kotara, Like i Dalmacije. Predmet istraživanja je detaljna raščlamba organskog facijesa gornjojurskih naslaga gdje je bitno polazište postojanje dubljih morskih prostora i/ili laguna u području Gorskog Kotara (Gorskokotarsko korito) i u centralnom dijelu Jadranske karbonatne platforme gdje je u literaturi poznato Lemeško korito. Integracijom i interpretacijom rezultata analiza površinskih i bušotinskih uzoraka stijena i ekstrakata određena su dva temeljna organska facijesa: organski facijes D i organski facijes AB/B koji je po strukturno-teksturno-genetskim karakteristikama razlučen na dva podtipa tipa AB/Bl i AB/B2 . Organski facijes D nema matične karakteristike. Utvrđen je u Gorskokotarskom koritu, u Lici u području Jošana, Udbine i Srba, te u Dalmaciji na Kozjaku i Svilaji. Organski facijes AB/B utvrđen je u području Lemeškog korita. Odlikuje se visokim sadržajem organskog ugljika i odličnim naftnim potencijalom. Dominantno je zastupljen kerogenom tipa II, a rjeđe tipom I. Marinskog je, algno/bakterijskog podrijetla. Karakteriziraa ga visok sadržaj sumpora. Temeljem rezultata istraživanja duž pružanja Lemeškog korita gornjojurske naslage imaju vrlo povoljan naftnogenerirajući potencijal i predstavljaju vrlo dobre do izvrsne matične stijene. Tamni i organskom tvari bogati laminirani vapnenci s rožnjacima čine stariji dio naslaga Lemeškog korita. Organska tvar taložena je u dubljem koritu Jadranske karbonatne platforme. Taloženje se odvijalo u niskoenergijskim uvjetima intraplatformnog korita gdje su plitki i/ili dublji pragovi pogodovali održavanju vodenog uslojavanja, koje je narušavao dotok vodenih masa s pučine. U povoljnim, mirnim, stabilnim uvjetima, s razvijenom stratifikacijom vodenog stupca taložila se laminirana organska tvar u obliku lamalginita (AB/B1), a u relativno nestabilnijim uvjetima lamalginit postupno prelazi bituminit I, te u finodispergiranu organsko mineralnu masu, matriks bitumen (AB/B2). U ličkom dijelu korita bili su povoljniji i stabilniji uvjeti nego u dalmatinskom. Organski facijes AB/B odnosno matične stijene Lemeškog korita pokazuju manja odstupanja u dostignutom nivou termičkih pretvorbi, ali su generalno dostigle graničnu zrelost odnosno u početnom su stupnju termičke pretvorbe organske tvari. Spomenute razlike u zrelosti matičnih stijena odražavaju se i različitim količinama generiranih bitumena. Kruti bitumeni u porama, pukotinama i šupljinama dolomita mlađe jurske starosti pripadaju bitumenima iz grupe asfaltita, a produkt su ranog generiranja ugljikovodika iz sumporom bogatog kerogena. Daljnja naftnogeološka istraživanja morala bi utvrditi strukturno-tektonske odnose šireg područja s ciljem utvrđivanja pojavljuje li se i gdje organski facijes AB/B na većim dubinama i u zrelijem stadiju. U tom smislu visokorezolutna sizmička mjerenja i istražna bušotina, kojom će se potvrditi odnosi u podzemlju, omogućit će procjenu perspektivnosti daljnjih istraživanja ugljikovodika temeljenu na izvrsnoj matičnosti ovih stijena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA