Naslov
Prvi nalaz entomopatogene gljive Entomophaga maimaiga Humber, Shimazu, and Soper (Entomophthorales: Entomophthoraceae) u Hrvatskoj
(First record of the entomopathogenic fungus Entomophaga maimaiga Humber, Shimazu, and Soper (Entomophthorales: Entomophthoraceae) in Croatia)

Autori
Hrašovec, Boris ; Milotić, Marno ; Lukić, Ivan ; Franjević, Milivoj ; Pernek, Milan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik rezimea / Ostojić, Ivan - Sarajevo : Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini, 2013, 35-35

Skup
10. simpozijum o zaštiti bilja u BiH

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 05.11.2013. - 07.11.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Gubar ; Lymantria dispar ; gradacija ; patogen ; Entomophaga maimaiga biološka kontrola
(Gypsy moth ; Lymantria dispar ; Outbreak ; Pathogen ; Entomophaga maimaiga ; Biological control)

Sažetak
Gubar (Lymantria dispar), kao najznačajniji defolijator i štetnik hrastova konetinentalne Hrvatske, periodički masovnije pridolazi svake 8– 10 godine. Najnovija gradacija gubara započela je 2012. godine da bi se 2013. godine iznimno visoka gustoća njegove populacije proširila na 27 000 ha. S obzirom na zakonska i FSC (certificirane šume) ograničenja ova je površina podvrgnuta aviotretiranju B.t.k pripravkom Foray 48B (BioValen Sciences), baziranim na biotoksinu bakterije Bacillus thuringiensis kurstaki. Još tijekom 2012. godine, jedan je terenski nalaz visokog mortaliteta gusjenica na krajnjem istoku Hrvatske potaknuo interes i sumnju na prodor Entomophaga maimaiga u Hrvatskoj. Naime, ovaj je usko specijaliziran gljivični patogen introduciran 1999. godine u Bugarskoj kao prvoj Europskoj zemlji njenog kontroliranog unosa. U narednih 10- ak godina patogen je konsekutivno otkrivan u okolnim zemljama te je 2011. otkriven u središnjoj Srbiji. S obzirom na navedeno, tijekom provedbe aviotretiranja u proljeće 2013. godine obavljena su terenska uzorkovanja gusjenica gubara na lokacijama osobito visokog mortaliteta i tipičnim simptomima ugibanja od ovog patogena – ugibajuće i uginule gusjenice koje na deblu vise naglavačke, suše se, utanjuju i podsjećaju na „četkicu za čišćenje epruveta“. Laboratorijskom obradom potvrđena je prisutnost E. maimaige u gotovo svim suspektnim kadaverima gusjenica gubara. Mikroskopskim pregledom potvrđena je prisutnost konidija i azigospora, odnosno u većini slučajeva samo azigospora na pojedinim lokalitetima uzorkovanja. Na 9 od ukupno 10 testiranih lokacija u istočnoj Hrvatskoj potvrđena je prisutnost novog patogena gubara. U nastavku istraživanja u sezoni 2014. i dalje očekuje se utvrditi učinkovitost ovog patogena u biološkoj redukciji populacija gubara kao i njen potencijal prostornog širenja i etabliranja u staništima gdje je otkrivena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA