Naslov
Matematičko simuliranje i modeliranje tehnološkog procesa proizvodnje rasplodnih jaja nesilica ROSS 308
(Mathematical simulation and modeling of technological production of ROSS 308 broiler parent flock hatching eggs)

Autori
Tompić, Teuta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Mjesto
Zagreb

Datum
14.11

Godina
2011

Stranica
176

Mentor
Medić, Helga

Ključne riječi
Ross 308; proizvodnja; rasplodna jaja; tjelesne mase; nelinearni modeli; polinomi
(Ross 308; production; hatching eggs; body weight; nonlinear and polynomial functions)

Sažetak
Cilj ove disertacije bio je odrediti međusobni utjecaj i značaj pojedinih varijabli u tehnološkom procesu proizvodnje rasplodnih jaja hibrida teških linija genotipa Ross 308. Regresijskom analizom dobiveno je da starost jata, omjer broja pijetlova i kokoši te masa jaja pokazuju statistički značajan utjecaj na broj rasplodnih jaja po prevedenom broju kokoši. Nadalje, za broj izlegnutih pilića po broju prevedenih kokoši statistički su značajne tjelesne mase kokoši i pijetlova te masa jaja. Za uspješnu i efikasnu proizvodnju rasplodnih jaja izuzetno je važno uzgojiti žensko i muško jato visoke uniformnosti i pravovremene spolne zrelosti. Stoga je jedan od ključnih ciljeva ovog rada bio praćenje rasta pilića u razdoblju od leženja do 18. tjedna starosti („uzgojno razdoblje“). Eksperimentalni podaci su dobiveni tjednim vaganjem pilića dvaju jata – R6 „jato u sezoni“ i R7 „jato van sezone“. Izrađene su eksperimentalne krivulje koje su uspoređene s ciljnim krivuljama rasta izvedenim iz podataka iz Priručnika (Aviagen, 2006). Za modeliranje rasta korištene su tri nelinearna modela – Logistički, Gompertzov i Richardsov i tri linearna – linearna funkcija te polinomi drugog i trećeg reda. Parametri modela su procijenjeni metodom najmanjih kvadrata. Prilagodba krivulja rasta podacima definirana je pomoću koeficijenta determinacije R2. Od nelinearnih modela rasta najbolje rezultate imao je Gompertzov model s R2 u rasponu od 0, 98854 do 0, 99626. Od svih ispitanih modela, linearnih i nelinearnih, polinom trećeg reda je pokazao najbolju prilagodbu podacima tjelesnih masa hibrida Ross 308 s R2 u rasponu od 0, 99564 do 0, 99990. Prednost polinoma drugog i viših stupnjeva jest da se mogu linearizirati, a njihovi parametri procijeniti postupkom linearne regresije. Stoga bi navedeni polinomi mogli biti korisni u proizvodnji pri izradi „programa ishrane“ te doprinijeti povećanju efikasnosti proizvodnje uz smanjenje troškova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA