Naslov
Progoni kršćana, napose u Dioklecijanovo doba
(Persecutions of the Christians, in Particular at the Time of Diocletian)

Autori
Grbešić, Grgo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
1700 godina Svetih srijemskih mučenika : zbornik radova s Međunarodnog simpozija o 1700. obljetnici Sirmijsko-panonskih mučenika (304.-2004.), [Đakovo, 22.-23. listopada 2004.] : zbornik posvećen pokojnom Andriji Šuljaku

Urednik/ci
Damjanović, Darija

Izdavač
Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Grad
Đakovo

Godina
2011

Raspon stranica
31-49

ISBN
978-953-6935-21-5

Ključne riječi
progoni, mučeništvo, kršćani, carstvo, edikt
(persecutions, martyrdom, Christians, empire, edict)

Sažetak
Progoni kršćana događali su se u tri razdoblja. prvo razdoblje obuhvaća vrijeme do 100. godine, drugo od 100. do 250. godine, a treće razdoblje vrijeme od 250. do 311. godine. Međutim, progoni se nisu događali u kontinuitetu. U pojedinim razdobljima kršćani su mogli graditi crkve i organizirati vjerske škole. Stoga, uzorci progona bili su sljedeći: mržnja Židova prema kršćanima, Neronov primjer, uzoran život kršćana, kršćanska tajna obzirom na Euharistiju, kršćanski misionarski duh, gubitak materijalne koristi poganskih svećenika i vračara zbog obraćanja na kršćanstvo, zavist stoika i filozofa. Najkrvaviji progoni dogodili su se u trećem razdoblju. Naime, prije Dioklecijanovih progona kršćanstvo je, zahvaćajući obrazovane krugove, izvršilo prodor u antiknu kulturu te se reakcija nije morala dugo čekati. Kada je Dioklecijan reorganizirao carstvo krenuo je u obračun s kršćanima. od 303. do 304. godine izdana su četiri edikta, a točan broj žrtava za vrijeme posljednjih progona ne može se sa sigurnošću utvrditi. Progoni su prestali kada je car Konstantin 313. godine dao kršćanima slobodu vjeroispovijesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA