Naslov
Početna istraživanja o kartografskoj projekciji karte Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico J. R. Boškovića i C. Mairea
(Preliminary research studies of the Map Projection on the J. R. Bošković's and C. Maire's map Nuova carta geografica dello Stato ecclesiastici)

Autori
Triplat Horvat, Martina ; Lapaine, Miljenko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
9. savjetovanje Kartografija i geoinformacije / Lapaine, Miljenko - Zagreb : Hrvatsko kartografsko društvo, 2013, 44-44

ISBN
978-953-95815-3-2

Skup
9. savjetovanje Kartografija i geoinformacije

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 20.11.2013. - 22.11.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
J. R. Bošković; Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico; kartografske projekcije
(J. R. Bošković; Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico; Map Projections)

Sažetak
Do kraja renesanse, odnosno 16. stoljeća, bilo je poznato 15-ak projekcija koje su u većoj ili manjoj mjeri bile u upotrebi. Kasnijim razvojem matematike i upotrebom logaritamskih tablica omogućen je daljnji razvoj kartografskih projekcija. Nakon renesanse, do sredine 18. stoljeća, definirano je tek 10-ak novih kartografskih projekcija. Međutim, u drugoj polovini 18. stoljeća, posebno zaslugom J. H. Lamberta i njegove primjene matematike broj novih kartografskih projekcija se udvostručio. Karta Papinske Države Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico izdana je 1755. godine. Karta prikazuje današnje područje središnje Italije koje je u 18. stoljeću bilo pod teritorijalnom i pravnom nadležnosti Papinske Države. U njezinoj izradi sudjelovao je jedan od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika 18. stoljeća, Josip Ruđer Bošković, zajedno s Christopherom Maireom. Do sada je o kartografskoj projekciji u kojoj je karta izrađena pisao Branko Borčić u radu Karta Crkvene Države u djelu Ruđera Boškovića „De litteraria expeditione per Pontificiam ditionem ad dimetiendos duos meridiani gradus et corrigendam mappam geographicam“. Borčić navodi da je karta izrađena u poliedarskoj kartografskoj projekciji. Poliedarska projekcija bitno se razlikuje od ostalih, danas poznatih, projekcija jer kod nje preslikavamo plohu Zemljinog elipsoida ne na jednu, nego na mnogo ravnina. U poliedarskoj projekciji se zamišlja da je čitava Zemljina ploha podijeljena meridijanima i paralelama u elipsoidne trapeze. Svaki se takav trapez posebno preslikava u ravninu uz uvjet da se njegove stranice preslikavaju kao dijelovi pravaca čije su dužine jednake dužinama lukova odgovarajućih meridijana i paralela. Međutim, promatrajući kartografsku mrežu koja je ucrtana na karti može se primijetili da su slike meridijana pravci, dok su slike paralela lukovi što nikako ne može odgovarati poliedarskoj već nekoj od konusnih ili azimutnih projekcija. U radu je dan pregled kartografskih projekcija koje su bile u upotrebi počekom 18. stoljeća, kad je karta izrađena, i njihova matematička osnova. Također su u radu opisana prva provedena istraživanja o kartografskoj projekciji u kojoj je izrađena Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico J. R. Boškovića i C. Mairea.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija

POVEZANOST RADA