Naslov
Teofrastova logika
(Theophrastus's Logic)

Autori
Josip Talanga

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Nasljeđe antike – ogledi u spomen Maji Hudoletnjak Grgić

Urednik/ci
Davor Pećnjak, Petar Šegedin i Kruno Zakarija

Izdavač
KruZak

Grad
Zagreb

Godina
2013

Raspon stranica
97-108

ISBN
978-953-9464-85-5

Ključne riječi
Aristotelova logika, Teofrast, silogistika, povijest logike
(Aristotle's logic, Theophrastus, syllogistic, history of logic)

Sažetak
U radu se daje sažet pregled i vrednovanje Teofrastove logike. U usporedbi s Aristotelom čini se da je Teofrast imao bolje razrađeno učenje o sudu. Istovremeno se bavio i nekim detaljima u strukturi suda koji nisu bitni za logiku. U kategoričkoj silogistici naročito se trudio Aritotelovu silogistiku utemeljiti kao zatvoren sistem. Ponegdje je izgleda više uvažavao odnos između sudova nego pojmova. To naročito dolazi do izražaja u svođenju modusa druge i treće figura kao i indirektnih modusa prve figure na direktne moduse prve figure, napose za slučaj reductio ad impossibile. Pritom silogistiku sve manje shvaća u njezinoj iskonskoj funkciji kao prijelaz od nižih prema višim rodovima. To ujedno odgovara općem trendu njegove metafizike jer u određivanju općega ne polazi samo od Aristotelovih principa, nego također više vrednuje ulogu analogije. U modalnoj se logici najviše udaljio od Aristotela. No i u tome je ponajviše iskoristio implicitne pretpostavke kod Aristotela ili je dosljednije primijenio njegova eksplicitna načela. Izvorno Teofrastovo učenje, takozvana prosleptička silogistika, predstavlja pokušaj elementima Aristotelove silogistike i dihairetičke metode Platonove akademije postaviti nov logički model. U hipotetičkoj logici također se jako udaljio od Aristotela te je u tome ozbiljno utjecao na stoike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA