Naslov
Požeška kotlina – europsko kulturno središte (arheološka perspektiva)
(The Požega Valley - European Cultural Center (Archaeological Perspective))

Autori
Potrebica, Hrvoje

Izvornik
Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi (1848-6231) 1 (2012); 185-208

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Požeška kotlina; arheologija; željezno doba; Kaptol; benediktinci; Rudina
(Požega Valley; archaeology; Iron Age; Kaptol; Benedictines; Rudina)

Sažetak
U društveno-humanističkim raspravama često se susrećemo s idejom europske kulture kao kompaktnog i statičnog tijela koje počiva na jasno određenim nositeljima i radijalno se širi iz zamišljenog središta prema periferiji. Ovaj rad temelji se na tezi da europska kultura čini dinamičku mrežu čija su čvorišta u neprekidnoj komunikaciji. Primjeri iz tri osnovna arheološka razdoblja pokazuju da je zbog niza okolišnih ali i kulturoloških čimbenika, Požeška kotlina u od najranijih vremena predstavljala važno središte u tvorbi i promicanju europske kulturne baštine. U srednjem vijeku samostan na Rudini imao je golemu važnost kao kulturološko središte čiji nevidljivi značaj tek odražava monumentalnost arhitekture i plastike. Rijetki materijalni dokazi toga su okovi korica knjiga, povijesni izvori te umjetnost i epigrafija u službi vizualne komunikacije ideologije i identiteta. Koncept kulturne pripadnosti Rimskome Carstvu u najvećoj mjeri ovisio je o tome koliko je ta kultura ušla duboko u prostor odnosno tkivo lokalnih zajednica. Međutim, često zaboravimo činjenicu da u jednom od najvećih carstava poznatog svijeta i okruženju prvog globalističkog shvaćanja kulture, 95% stanovništva živi u ruralnim prostorima kakve dobro ocrtava nalazište u Tekiću. Materijal pronađen u kneževskim grobovima kod Kaptola bio je toliko značajan da je po tom mjestu imenovana čitava kultura starijeg željeznog doba ovog dijela Europe. Moćni vladari ovog kraja upravljali su zajednicom koja se nalazila na rubu tri geografska i civilizacijska kruga: alpskog svijeta kojim je dominirala srednjoeuropska halštatska kultura, panonskog preko kojeg su dolazili istočni pontsko-kavkaski utjecaji, i balkanskog preko kojeg su dolazili utjecaji dalekog svijeta sredozemnih civilizacija. Između ostalog njihova moć i golemi utjecaj zasnivali su se na određenom monopolu na kulturološki transfer između ovih svjetova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA