Naslov
Rekonceptualizacija hrvatskog kurikuluma ranoga odgoja i obrazovanja
(Reconceptualizing Croatian Early Education Curriculum)

Autori
Petrović-Sočo, Biserka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Teorija i praksa ranog odgoja.Knjiga sažetaka Znanstveno-stručna konferencija s međunarodnim učešćem Zenica, 21. April 2012. / Pehlić, Izet. ; Hasanagić, Anela - Zenica : Odsjek za predškolski odgoj i obrazovanje Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici, 2012, 37-38

ISBN
978-9958-697-20-3

Skup
Teorija i praksa ranog odgoja. Znanstveno-stručna konferencija s međunarodnim učešćem Zenica,

Mjesto i datum
Zenica, Bosna i Hercegovina, 21.04.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
kurikulum ranog odgoja i obrazovanja; dijete rane i predškolske dobi; humanizacija i demokratizacija međusobnih odnosa; stimulativno okruženje za učenje
(early childhood curriculum; young and preschool children; humanization and democratization of mutual relationship; stimulating learning environment)

Sažetak
U prvom dijelu se u radu prikazuje razvoj teorijskih modela hrvatskih kurikuluma ranoga odgoja i obrazovanja (kurikuluma u širem smislu) u razdoblju od 1971. do 2010. godine, to jest od biheviorističkih, visoko strukturiranih programa, do humanističko-razvojnih kurikuluma, utemeljenih na dječjim razvojnim i individualnim potrebama, interesima i pravima. Dok su raniji programi bili usmjereni na sadržaje poučavanja, to jest bili su adultocentrični, suvremeni kurikulumi polaze od djeteta i usmjereni su na njegove razvojne potencijale, jačanje samopouzdanja, izgrađivanje samopoštovanja i samoostvarenje djeteta. Drugi dio rada se u skladu sa suvremenom, humanističko-razvojnom koncepcijom kurikuluma fokusira na potrebu repozicioniranja uloge odgojitelja i djeteta, i demokratizacije njihova odnosa u odgojno-obrazovnom procesu kao osnovnih preduvjeta zajedničkog stvaranja kurikuluma u kojem će dijete biti subjekt učenja i (su)kreator svog znanja. Budući da se razina demokratičnosti odnosa među odgojiteljima i prema djeci, kao i stvaranja stimulativnog okruženja za učenje, bitno razlikuju od jednog do drugog vrtića, upitno je u kojoj će mjeri realni kurikulum pojedine predškolske ustanove (kurikulum u užem smislu) biti kongruentan s proklamiranim humanističko-razvojnim kurikulumom, odnosno kurikulumom u širem smislu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA