Pregled bibliografske jedinice broj: 657301
Domaća zadaća kao (ne)djelotvorna strategija učenja
Domaća zadaća kao (ne)djelotvorna strategija učenja // Sažetci pozvanih predavanja / Peko, A., Bogut, I., Sokol, S. (ur.).
Osijek: Učiteljski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013. str. 9-10 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 657301 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Domaća zadaća kao (ne)djelotvorna strategija učenja
(Homework as (non) effective learning strategy)
Autori
Peko, Anđelka ; Dubovicki, Snježana ; Munjiza, Emerik
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Sažetci pozvanih predavanja
/ Peko, A., Bogut, I., Sokol, S. - Osijek : Učiteljski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013, 9-10
ISBN
978-953-6965-37-3
Skup
Domaća zadaća - mit ili potreba
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 22.11.2013
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
domaća zadaća ; nastava ; opterećenje učenika
(homework ; teaching ; load of students)
Sažetak
Važnost domaćih zadaća kao strategije učenja, prestaje biti periodičan pedagoško-didaktički problem. Domaća zadaća u kontekstu učenja pretežno proizlazi iz nastave. U teoriji i praksi učitelja, postoje oprečna stajališta o tome je li domaća zadaća obvezno optimalno ili dodatno opterećenje učenika. Svakako je važno da domaća zadaća bude u skladu s učeničkim uzrastom. U početku su američki istraživači, a kasnije i drugi, došli do zaključka kako je optimalno vrijeme za rješavanje domaće zadaće od 10 minuta u razmjeru s godinom školovanja (1. razred 10 minuta, 5. razred 50 minuta itd.). Istraživanja pokazuju da previše domaće zadaće može biti kontraproduktivno. Posebno je važno da učenici budu osposobljeni za samostalno pisanje domaćih zadaća, jer jedino tada domaća zadaća ima smisao. Učitelji trebaju upućivati i savjetovati roditelje da ne odrađuju zadaću za svoju djecu, niti ju ispravljaju. Proces dolaženja do rezultata jednako je vrijedan kao i sam rezultat. Sadržaj i težina zadataka trebaju biti primjereni mogućnostima učenika te postavljenim ciljevima uz jasne upute glede rada na njoj. Rezultati istraživanja, baziranoga na empirijskim podatcima, prezentiranima u ovom radu ukazuju na ukupnu opterećenost učenika od prvog (6, 4 sata dnevno) do osmog razreda (10, 4 sata dnevno). Analizirajući ukupnu očekivanu opterećenost učenika i dodajući joj zahtjeve glede domaćih zadaća, evidentna je preopterećenost učenika u obveznom hrvatskom školstvu. Zabrinjavajuće je da učenik puno radno vrijeme (predviđeno za odrasle osobe) odradi u školi. Iz nastavnih aktivnosti slijede i određene obveze koje dodatno produžavaju radni tjedan i opterećuju učenika. Zbog nemogućnosti uvođenja novih nastavnih predmeta, u posljednje se vrijeme gomilaju novi sadržaji, a da se pri tome ni minimalno ne reduciraju sadržaji predmeta u koji se uvode. U svim programima se predviđaju domaće zadaće u različitim oblicima. Nužno je rješavanjem problema opterećenosti učenika školskim obvezama. Primarno, rad ukazuje na važnost analize domaćih zadaća kao djelotvorne strategije učenja. Sam proces rasterećenja uključuje domaću zadaću kao jedan od čimbenika opterećenja učenika od kojega se možda može prvo krenuti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek