Naslov
Bilančni prikaz stanja i mogućnosti proizvodnje poljodjelskih proizvoda u Republici Hrvatskoj
(Balance review of the situation and production possibilities of agricultural products in the Republic of Croatia)

Autori
Kovačić, Damir ; Žimbrek, Tito ; Tratnik, Miroslav ; Grgić, Ivo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XXXIV. znanstveni skup hrvatskih agronoma, zbornik sažetaka / Mustapić, Zvonko - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo, 1998, 7-9

Skup
XXXIV. znanstveni skup hrvatskih agronoma

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 25.02.1998. - 28.02.1998

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
poljoprivredni proizvod; proizvodnja; potrošnja; tržište
(agricultural product; production; consumption; market)

Sažetak
Ovaj rad je globalna analitička podloga koja sažima temeljne pokazatelje o potrošnji i proizvodnji poljoprivrednih proizvoda u Republici Hrvatskoj. Cilj je bio utvrditi potrebe domaćeg tržišta i mogućnosti domaće poljoprivrede u podmirivanju tih potreba, s obzirom na njene proizvodne resurse i biotehnološka ograničenja. Kao podloga za analizu ukupne (agregatne) potrošnje i procjenu potreba poslužile su proizvodno-potrošne bilance izrađene prema FAO modelu i koeficijenti dohodovne elestičnosti potražnje. Temeljno obilježje hrvatskog tržišta poljoprivrednih proizvoda je neuravnoteženost potrošnje i proizvodnje. Poslije raspada bivše države pojavili su se problemi s viškovima plave ribe, odnosno ribljih konzervi, vina, krušnih žita, duhana, kukuruza, mesa peradi i krumpira. Na drugoj strani, uz tradicionalni manjak južnog voća, biljnih ulja, šećerne repe i ovčjeg mesa, pojavio se i jak manjak mliječnih prerađevina, kontinentalnog voća i povrća, te svinjskog i goveđeg mesa. Rat i njegove posljedice, liberalizacija domaćeg tržišta, te prelazak s dogovornog na tržno gospodarstvo, smanjili su proizvodnju gotovo svih poljodjelskih proizvoda, te povećali uvoz i negativan saldo hrvatske vanjskotrgovinske razmjene. Stupanj samodostatnosti, odnosno pokrivenost potrošnje domaćom proizvodnjom veći je od sto posto za pšenicu, kukuruz, vino i piletinu, dok je za sve ostale poljodjelske proizvode potrošnja veća od proizvodnje. Hrvatska ima povoljne prirodne uvjete i raspolaže dovoljnim proizvodnim resursima rada i zemljišta da podmiri procjenjene potrebe domaćeg tržišta. Unatoč tome neodgovarajuća struktura poljodjelske proizvodnje izaziva manji ili veći manjak ili višak proizvoda. To u prvom slučaju stvara nedostatnu ponudu i nalaže uvoz, a u drugom slučaju povećava ponudu iznad potražnje smanjujući cijene i dohodak proizvođača. U oba slučaja se poljodjelski resursi neracionalno iskorištavaju. Promjenom strukture upotrebe resursa, uz podizanje tehnološke razine, kao i poticajnim mjerama agrarne politike, moguće je povećati proizvodnju strateških proizvoda do razine samodostatnosti, pa i preko toga. Postojeći kapaciteti ne predstavljaju ograničavajući činitelj zadovoljenja domaće potrošnje, a najveći dio se neracionalno koristi. Dio prerađivačkih kapaciteta odgovara najvišim tehnološkim standardima, a ostali dio ne zadovoljava ni minimalne zakonske uvjete, te radi uz privremene dozvole. Opseg proizvodnje i broj zaposlenih, u odnosu na prijeratno razdoblje, značajno su smanjeni. Rezultati ovog istraživanja su “prvi korak” u određivanju “željene” razine proizvodnje. Ona je rezultanta potreba i proizvodnih mogućnosti, ali isto tako i političkih, gospodarskih i socijalnih promjena. Naravno, pri donošenju ovih procjena treba uvažavati i zahtjeve međunarodne zajednice, kao što su ispunjavanje uvjeta za pristup Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i drugim svjetskim gospodarskim i političkim asocijacijama (CEFTA i EU), što Vlada Republike Hrvatske ističe kao jedan od strateških ciljeva globalne gospodarske politike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA