Pregled bibliografske jedinice broj: 656468
Rekonceptualizacija hrvatskog kurikuluma ranoga odgoja i obrazovanja
Rekonceptualizacija hrvatskog kurikuluma ranoga odgoja i obrazovanja // Suvremeni tokovi u ranom djetinjstvu / Pehlić, Izet. ; Vejo, Edina. ; Hasanagić, Anela (ur.).
Zenica: Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici, 2012. str. 57-74
CROSBI ID: 656468 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rekonceptualizacija hrvatskog kurikuluma ranoga odgoja i obrazovanja
(Reconceptualizing Croatian Early Education Curriculum)
Autori
Petrović-Sočo, Biserka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Suvremeni tokovi u ranom djetinjstvu
Urednik/ci
Pehlić, Izet. ; Vejo, Edina. ; Hasanagić, Anela
Izdavač
Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici
Grad
Zenica
Godina
2012
Raspon stranica
57-74
ISBN
978-9958-697-24-1
Ključne riječi
kurikulum ranog odgoja i obrazovanja, dijete rane i predškolske dobi, humanizacija i demokratizacija međusobnih odnosa, stimulativno okruženje za učenje
(early childhood curriculum, young and preschool children, humanization and democratization of mutual relationship, stimulating learning environment)
Sažetak
U prvom dijelu se u radu prikazuje razvoj teorijskih modela hrvatskih kurikuluma ranoga odgoja i obrazovanja (kurikuluma u širem smislu) u razdoblju od 1971. do 2010. godine, to jest od biheviorističkih, visoko strukturiranih programa, do humanističko-razvojnih kurikuluma, utemeljenih na dječjim razvojnim i individualnim potrebama, interesima i pravima. Dok su raniji programi bili usmjereni na sadržaje poučavanja, to jest bili su adultocentrični, suvremeni kurikulumi polaze od djeteta i usmjereni su na njegove razvojne potencijale, jačanje samopouzdanja, izgrađivanje samopoštovanja i samoostvarenje djeteta. Drugi dio rada se u skladu sa suvremenom, humanističko-razvojnom koncepcijom kurikuluma fokusira na potrebu repozicioniranja uloge odgojitelja i djeteta, i demokratizacije njihova odnosa u odgojno-obrazovnom procesu kao osnovnih preduvjeta zajedničkog stvaranja kurikuluma u kojem će dijete biti subjekt učenja i (su)kreator svog znanja. Budući da se razina demokratičnosti odnosa među odgojiteljima i prema djeci, kao i stvaranja stimulativnog okruženja za učenje, bitno razlikuju od jednog do drugog vrtića, upitno je u kojoj će mjeri realni kurikulum pojedine predškolske ustanove (kurikulum u užem smislu) biti kongruentan s proklamiranim humanističko-razvojnim kurikulumom, odnosno kurikulumom u širem smislu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
