Pregled bibliografske jedinice broj: 656265
NEKI RAZVOJNI PRAVCI PEDAGOGIJE OD STJEPANA MATIČEVIĆA DO DANAS
NEKI RAZVOJNI PRAVCI PEDAGOGIJE OD STJEPANA MATIČEVIĆA DO DANAS // Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 3 (2001), 1(3); 103-115 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 656265 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
NEKI RAZVOJNI PRAVCI PEDAGOGIJE OD STJEPANA MATIČEVIĆA DO DANAS
(SOME PEDAGOGIC DEVELOPMENTAL DIRECTIONS FROM STJEPAN MATIČEVIĆ TO THE PRESENT DAY)
Autori
Bašić, Slavica
Izvornik
Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu (1332-0513) 3
(2001), 1(3);
103-115
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
duhovno-znanstvena pedagogija; socijalistička pedagogija; filozofija odgoja; pedagogija između empirije i kritike
(spiritual-scientific pedagogy; philosophy of education)
Sažetak
Autorica se bavi analizom nekih obilježja poradi kojih je kulturna pedagogija od predstavnika socijalističke pedagogije potpuno osporena i ˝zabranjena˝ (˝ideološki obrat˝), a od predstavnika empirijske znanosti o edukaciji osporen joj je status znanosti (˝realistički obrat˝). Ta obilježja su: načelo relativne autonomnosti pedagogije u teoriji i praksi i deskriptivno-normativni pristup odgojnom fenomenu. Zahtjev za relativnom autonomnosti pedagogije kao na vlastito etički zahtjev, koji se može utemeljiti samo u odgojnom fenomenu i proizlazi iz naravi odgojne funkcije, socijalistička je pedagogija potpuno odbacila apolitičnost odnosno partijnost odgoja (=neautonomnost od države/partije) uzela za temeljno načelo, sukladno stavu da je odgojno-obrazovna djelatnost (vrlo moćno) sredstvo stvaranja novog, socijalističkog čovjeka. Iz načela autonomnosti pedagogije izvedeni pedagoški etos (odgovornost odgajatelja za za razvoj povjerenog mu mladog čovjeka) zamijenilo je ˝socijalistički moral˝, a isti temat u diskursu empirijske znanosti o odgoju uzet je kao argument neznanstvenosti pedagogije. Metateorijskim analizama znanstvenih iskaza o odgoju takvo je stajalište uveliko podržano te se kao mogućnost alternative normativno-empirijskom konceptu afirmira(o) koncept integrativne znanosti o edukaciji. Primarna namjera autora je ukazati na potrebu i mogućnost pronalaženja pedagogijske perspektive promatranja odgojne djelatnosti i predmetu primjerenog modela znanosti. U tom nastojanju bi odgojno-znanstvena rekonstrukcija kulturne pedagogije mogla poslužiti kao polazište za promišljanje nekih temeljnih pitanja edukacijske prakse i izobrazbe pedagoga-praktičara, koja se po modelu ove teorije afirmirala u onim zemljama, u kojima praktična pedagogija (kao konstruktivistička, praktična teorija) nije upitna, i to u konceptu refleksivnog praktičara.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
