Naslov
Osjetni poremećaji nakon moždanog udara
(Sensory disorders after stroke)

Autori
Kikić, Dajana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet - studij sestrinstva

Mjesto
Osijek

Datum
01.11

Godina
2013

Stranica
44

Mentor
Kadojić, Dragutin

Ključne riječi
Moždani udar; Epidemiologija; Liječenje; Osjetni sustav
(Stroke; Epidemiology; Treatment; Sensory system; Evaluation)

Sažetak
Moždani udar (MU) naglo je nastali poremećaj funkcioniranja živčanog sustava uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije koji traje dolje od 24 sata. Možemo ga podijeliti na ishemijski MU, koji se javlja u 85% slučajeva i hemoragijski MU koji se javlja u 15% slučajeva. Epidemiološki podaci pokazuju da je MU u Hrvatskoj drugi uzrok smrtnosti i prvi uzrok invalidnosti. Od MU godišnje umre oko 5 milijuna u svijetu. Pored motornih i osjetnih oštećenja, smetnji komunikacije i gutanja česti su osjetni poremećaji. Mnogi bolesnici s MU gube osjećaj dodira, boli, temperature ili pozicije. Često ih prate vrlo neugodni spontani bolovi. Prihvat i prepoznavanje osjeta složen je i specijaliziran proces koji uključuje mnoge receptore. Još od antičkih vremena poznajemo pet glavnih osjetnih modaliteta: vid, sluh, dodir, okus i miris. Cijelo smo vrijeme bombardirani senzornim stimulansima, a svjesni smo samo dijela njih. Senzorna oštećenja nakon MU zahvaćaju različite modalitete osjeta na različitim mjestima i s različitim stupnjem oštećenja, u rasponu od kompletne hemianestezije multiplih modaliteta do disociranog oštećenja somatosenzornih submodaliteta unutar ograničenog dijela tijela. Postoje klinički testovi kojima se otkrivaju i dokazuju osjetni poremećaji. Prvenstvena uloga medicinske sestre je u edukaciji bolesnika. Bolesnika je važno poučiti o nastalim poremećajima te objasniti načine kako spriječiti ozljeđivanje (pad, opekline, ugriz za vrijeme hranjenja), te pružiti pomoć pri aktivnostima koje bolesnik ne može samostalno napraviti. U obzir treba uzeti postojanje boli, ako je prisutna kod bolesnika. Medicinska sestra ima ključnu ulogu u sprječavanju pojedinih komplikacija (dekubitusa, kontrakture, pneumonija) jer ona provodi najviše vremena sa bolesnikom, kontaktira ga i vjerojatno će prva primijetiti sve promjene do kojih dođe. Važno je poticati bolesnika na samostalnost, naučiti ga kako živjeti sa njegovom bolešću. Zbog toga medicinska sestra nije samo puki član tima, nego nezaobilazan kotačić u provođenju zdravstvene njege i liječenju bolesnika s MU, te njihovih posljedica.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA