Pregled bibliografske jedinice broj: 655884
JAT između dogme i utopije
JAT između dogme i utopije // Konferencijski zbornik Drugi međunarodni specijalizirani znanstveni skup Rano učenje hrvatskoga jezika 2 / Bežen Ante, Pavlićević-Franjić Dunja (ur.).
Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008. str. 415-434
CROSBI ID: 655884 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
JAT između dogme i utopije
(JAT between dogma and utopia)
Autori
Selak, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Konferencijski zbornik Drugi međunarodni specijalizirani znanstveni skup Rano učenje hrvatskoga jezika 2
Urednik/ci
Bežen Ante, Pavlićević-Franjić Dunja
Izdavač
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2008
Raspon stranica
415-434
ISBN
978-953-7210-18-2
Ključne riječi
globalistički kontekst, didaktička primjerenost, pravopisni dogmatizam i voluntarizam, starohrvatski jat, neuravnotežena rješenja, pravopisne improvizacije
(global context, didactic appropriateness, orthographic dogma and voluntarism, old Croatian jat, imbalanced solutions, orthographic improvisation)
Sažetak
U radu se posebno raščlanjuje aktualna pravopisna konfuzija (supostojanje četiri-pet praktično jednakovrijednih pravopisnih priručnika) i postavlja temeljno pitanje: mora li i hrvatsko školstvo dojučerašnji ideologizirani pravopisni dogmatizam bezpogovorno nadomještati današnjim pluralističkim proizvoljnim i ultrakomercijaliziranim pravopisnim voluntarizmom. Primjerice, trofonemski slovopisni slijed, troslov i+j+e, osim što ga sretamo i u nejatovskoj verziji (nijedan, pijemo…), kao refleks starohrvatskoga jata (bijel, mlijeko…) duže od stoljeća izaziva i žestoke ortografske prijepore (troslov ili dvoslov, je ili ie, rogato ili osamareno e) i ozbiljne ortoepske nedoumice (jednosložan ili dvosložan izgovor dugoga jata). I poslije više od stotinjak godina kontinuiranog, a zbog raznoraznih razloga nerijetko i naglašeno forsiranog, mu/učenja hrvatskoga standardnoga jezika, čini se da smo i dalje pred nedoumicama pred kojima se hrvatsko jezikoslovlje nalazilo i krajem 19. stoljeća. Između ne/upitnosti ortografske dogme i ne/uhvatljivosti pravopisne utopije, klatno trajnijih pravopisnih rješenja nikako da se smiri i uravnoteži. Otuda i početno, istodobno i zaključno pitanje: gdje je učenik i učitelj, gdje je škola u svemu tome?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
