Pregled bibliografske jedinice broj: 655872
Jezikoslovne poslanice Šime Starčevića
Jezikoslovne poslanice Šime Starčevića // Peti hrvatski slavistički kongres : zbornik radova / Turk Marija, Srdoč-Konestra Ines (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2012. str. 149-156 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 655872 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezikoslovne poslanice Šime Starčevića
(Linguistic letters of Šime Starčević)
Autori
Selak, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Peti hrvatski slavistički kongres : zbornik radova
/ Turk Marija, Srdoč-Konestra Ines - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2012, 149-156
ISBN
978-953-6104-83-3
Skup
Hrvatski slavistički kongres (2 ; 2010)
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 07.09.2010. - 10.09.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ilirstvo; ričoslovica; knjižestvo; štivenje; svećenik i učitelj; hrvatski latinički slovopis
(illyrism; grammar; literature; reading; priest and teacher; croatian latin script)
Sažetak
Premda Šime Starčević ni profesionalno ni formalno ne bijaše jezikoslovac, jezikoslovnim je pitanjima posvetio znatan dio života. Svoja temeljna jezikoslovna polazišta, kao i ciljeve kojima je stremio, mimo svojih gramatika, višekratno je precizno elaborirao. Ilustracije radi: "I ja virujem da je Ilirskom narodu najpotribitia jedna dobro uređena Ričoslovica, a za njom jedan izversni, i bogati Ričnik, polak kojih imale bi se najpervo knjižice od pametnih, razboritih, učenih i dobro nagnutih domorodacah složiti, najpervo za nižja, i najvišja učilišta onako kako se kod ostalih Europejskih, osobito Nimačkih Narodah imaju…" Tezom o jedinstvenom, neraskomadanom hrvatskom jeziku, kojim pišu poznati katoličanski, uglavnom ikavski, književnici, Starčević naznačuje i srž prijepora sa sudionicima/protagonistima bečkoga sastanka, kao i vlastite poglede na književno- jezičnu situaciju. Vlastito književno-jezično opredjeljenje utemeljuje na onom tipu jezičnoga izraza koji je posve jasno i precizno nacionalno, konfesionalno i jezično profiliran, legitimiran i definiran. Kategoričko neprihvaćanje/odbacivanje tzv. bečkog književnog dogovora nadalje se, u tom smislu, kao nešto što se kod njega logično, po prirodi svari, podrazumijeva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
