Pregled bibliografske jedinice broj: 655856
Strategije uljudnosti u pisanoj komunikaciji hrvatskih pravnika
Strategije uljudnosti u pisanoj komunikaciji hrvatskih pravnika // Lingvistički i pravni aspekti višejezičnosti / Sočanac, Lelija (ur.).
Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2013. str. 327-371
CROSBI ID: 655856 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Strategije uljudnosti u pisanoj komunikaciji
hrvatskih pravnika
(Politeness strategies in the written communication
of Croatian lawyers)
Autori
Lukica, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Lingvistički i pravni aspekti višejezičnosti
Urednik/ci
Sočanac, Lelija
Izdavač
Nakladni zavod Globus
Grad
Zagreb
Godina
2013
Raspon stranica
327-371
ISBN
978-953-167-269-6
Ključne riječi
strategije uljudnosti, pragmatička svjesnost, engleski jezik pravne struke
(politeness strategies, pragmatic awareness, English for legal purposes)
Sažetak
Nedavno provedeno istraživanje o jezičnim i sadržajnim potrebama hrvatskih studenata prava i zaposlenih pravnika pokazuje da je poslovno dopisivanje iznimno važna vještina u sklopu tečajeva engleskog jezika pravne struke (Lukica i Kałdonek, 2011.). Studentima prava i pravnicima u Hrvatskoj potreban je visok stupanj komunikacijske kompetencije na engleskom kako bi se uspješno javljali na oglase za posao, sastavljali pravne dokumente i dopisivali se s klijentima i kolegama. Komunikacijska kompetencija ne obuhvaća samo poznavanje stranog jezika na lingvističkoj razini, već i poznavanje strategija uljudnosti i društva u kojem se taj jezik govori, što je teže usvojiti i čemu se u tečajevima engleskog jezika pravne struke (eng. English for Legal Purposes, nadalje ELP) ne pridaje dovoljno pozornosti. Ako polaznik ELP tečaja nema dovoljno visoku razinu znanja na bilo kojoj razini, doći će do prekida u komunikaciji (eng. communication breakdown). Ako polazniku nedostaje lingvističkog znanja, smatrat će ga se manje kompetentnim govornikom stranog jezika, no ako mu nedostaje pragmatičkog znanja, smatrat će ga se neuljudnim, nepristojnim i neučinkovitim, što se može negativno odraziti na njegov poslovni ugled i poslovne mogućnosti. Razlikujemo dvije vrste pragmatičkih pogrešaka: pragmalingvističke i sociopragmatičke. „Pragmalingvistička pogreška nastaje kada je pragmatička snaga lingvističke strukture različita od one koju joj dodjeljuje izvorni govornik.“ (Harlow 1990) što se objašnjava negativnim prijenosom iz materinskog jezika na lingvističkoj ili pragmatičkoj razini. Sociopragmatička pogreška označava „društvenu uvjetovanost korištenja jezika“ (Harlow1990.) što proizlazi iz kulturoloških razlika u percepciji primjerenog lingvističkog ponašanja. Cilj je ovog istraživanja utvrditi koje se vrste pogrešaka pojavljuju u pisanoj produkciji hrvatskih polaznika ELP tečaja vezanih uz uljudnost kako su ju definirali Brownova i Levinson 1978. godine. Također želimo istražiti koje se strategije koriste u pisanoj komunikaciji s izvornim govornicima engleskog jezika i kolika je njihova svjesnost o strategijama uljudnosti i pragmatičkim greškama.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-066-0661428-2512 - Pravni i lingvistički aspekti višejezičnosti u svjetlu pridruživanja Hrvatske EU (Sočanac, Lelija, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb
Profili:
Ivana Lukica
(autor)