Naslov
Dubrovačka kulturna memorija, promjene kroz prostore i vremena
(Dubrovnik cultural memory, changes through times and spaces)

Autori
Hazdovac Bajić, Nikolina ; Špoljar Vržina, Sanja ; Lupis, Vinicije B.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Cultural Memory

Mjesto i datum
Skopje, Sjeverna Makedonija, 05.09.2013. - 06.09.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Dubrovnik; kulturna baština; ratna šteta; kulturna memorija
(Dubrovnik; cultural heritage; war damage; cultural memory)

Sažetak
Pravila ponašanja prema spomenicima kulture nacionalnog i svjetskog značenja postavljene su haškim konvencijama iz 1899. i 1907. i paktom potpisanim 1935. godine u Washingtonu. Jugoslavija je 18./19. prosinca 1955. ratificirala spomenute konvencije, kao i sve pravilnike za provedbu Konvencije za zaštitu spomenika kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, te Protokola o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Države potpisnice Konvencije činom potpisivanja potvrđuju svjesnost o tome da su štete nanesene kulturnim dobrima, kojem god narodu ona pripadala, štete kulturnom naslijeđu cijelog čovječanstva jer da svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi. Ratovi zatiru kulturnu memoriju i dovode do kulturocida. Budući da ratne štete iz 1806. i 1991./1992. pokazuju veliku podudarnost, prvi dio rada dat će njihov usporedni pregled. Kulturna memorija upisana je u identitet Dubrovnika možda više nego bilo kojeg drugog grada u Hrvatskoj. Drevne zidine, burna i slavna prošlost ono su na čemu se temelji identitet grada i njegova ekonomija kroz turizam. Dubrovačko kulturno pamćenje ucijepljeno je u različite tipove diskursa - od usmenih (osobna sjećanja, kolektivna memorija stanovništva) do literarnih (književna djela, memoaristika, polemike, historiografija u širem smislu). Ratna zbivanja dovode do vakuuma u manifestacijama kulturne memorije i destrukcije kulturnih formi. Život nakon rata odvija se na ruševinama, u stanju kulturne opustošenosti i nesigurnosti. Upisivanje ratnih događanja u kulturnu memoriju daje novu dimenziju poslijeratnom Dubrovniku koji pliva u bujici neoliberalnih tranzicijskih procesa - migracija i emigracija stanovništva, devastaciji prirodnih ljepota okolice, depopulaciji centra grada i divljem neoliberalnom turizmu. Rad će u svom drugom dijelu dati pregled dubrovačke kolektivne memorije kroz njezine manifestne oblike: rituale vezane uz posebne prilike, festivale i posebna mjesta, kao što su spomenici koji funkcioniraju kao lokacije memorije i vremenski simboli.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA