Naslov
Učinci lanenog sjemena u obroku na sadržaj masnih kiselina mlijeka, antioksidativni status i imunost mliječnih krava
(The effects of flaxseed supplementation on milk fatty acid composition, antioxidative status and immunity of dairy cows)

Autori
Đidara, Mislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.03

Godina
2013

Stranica
165

Mentor
Šperanda, Marcela ; Poljičak-Milas, Nina

Ključne riječi
mliječne krave ; laneno sjeme ; masne kiseline ; antioksidativni status ; imunost
(dairy cows ; flaxseed ; fatty acids ; antioxidative status ; immunity)

Sažetak
Zasićene masne kiseline imaju negativan učinak na ljudsko zdravlje, no unatoč tome njihova je konzumacija u razvijenim zemljama velika. Mlijeko je proizvod u kojem su daleko zastupljenije zasićene masne kiseline u odnosu na jednostruko i višestruko nezasićene masne kiseline. Stoga stručnjaci, posljednjih tridesetak godina, pokušavaju promijeniti taj omjer u korist jednostruko i višestruko nezasićenih masnih kiselina. Jedan od načina promjene masnokiselinskoga sastava je zasigurno i modifikacija obroka mliječnih krava. Svrha ovoga istraživanja bila je utvrditi utjecaj dodatka n-3 višestruko nezasićenih masnih kiselina iz lanenoga sjemena na masnokiselinski sastav mlijeka, utjecaj povećanih količina n-3 masnih kiselina na imunosni odgovor (sposobnost fagocitoze i mikrobicidnosti neutrofila i makrofaga periferne krvi, fenotipsku raspodjelu limfocita i ekspresija mRNA za TNF-α u somatskim stanicama mlijeka), provjeriti djelotvornost antioksidativnog sustava u uvjetima većih količina n-3 PUFA i uz dodatak organskog selena i utvrditi utjecaj dodatka n-3 PUFA na metaboličke pokazatelje u serumu krava tijekom suhostaja i rane laktacije. Istraživanje je provedeno na farmi mliječnih krava holštajn pasmine. Tri skupine krava bile su smještene u zasebnim odjeljcima s jednakim mikroklimatskom uvjetima. Skupine su bile ujednačene s obzirom na proizvodne karakteristike životinja. Sve izabrane životinje prošle su prvu laktaciju, a prije početka pokusa zasušene su 40 dana. Životinje u sve tri skupine hranjene su različitim vrstama obroka ovisno o proizvodnom razdoblju: obrokom za krave u suhostaju i za početak laktacije. Kontrolna skupina krava, uz standardni voluminozni dio obroka, hranjena je smjesom u kojoj je izvor masti bila sojina sačma, a pokusnim kravama je ponuđen izvor masnoća iz lanenoga sjemena (tijekom suhostaja 10, 2% udjela u koncentriranom dijelu obroka, a tijekom laktacije 19% udjela u koncentriranom dijelu obroka). Druga pokusna skupina je preko obroka uz dodatak lanenoga sjemena dobivala i novu formulaciju organskog selena (B-Traxim®, Pancosma, Švicarska), kao antioksidansa, tako da količina ukupno dodanog selena ne premaši 0, 3 ppm, dok su kontrolna i prva pokusna skupina zadržale standardnu količinu anorganskog izvora selena. Obroci svih krava i u suhostaju i tijekom laktacije izjednačeni su tako da su sve skupine dobivale podjednake količine masti, sirovih proteina i energije. Nakon teljenja, uzeti su uzorci kolostruma, uzorci mlijeka 21. i 42. dana laktacije. Od uzoraka kolostruma i mlijeka napravljena je RT-PCR analiza ekspresije mRNK za TNF-α. Od uzoraka mlijeka 21. i 42. dana laktacije učinjena je kemijska analiza, a od uzoraka mlijeka 21. dana laktacije utvrđen je profil masnih kiselina. Krv je uzimana četiri puta tijekom pokusnoga razdoblja. Prvo uzorkovanje učinjeno je 10 dana prije očekivanoga datuma teljenja. Drugo uzorkovanje provedeno je dan nakon teljenja, treće 21., a četvrto 42. dan laktacije. Učinjene su standardne hematološke pretrage, tipizacija limfocita, sposobnost fagocitoze i mikrobicidnost, te biokemijske analize u serumu. Dobiveni rezultati obrađeni su statistički, korištenjem računalnog programa SAS 9.3®, SAS Institute Inc., SAD. Dodatak lanenoga sjemena u potpunu krmnu smjesu krava u istraživanju promijenio je masnokiselinski sastav mlijeka: smanjio se udio zasićenih masnih kiselina u pokusnoj skupini P-1, a povećao udio jednostruko i višestruko nezasićenih masnih kiselina kao i udio α- linolenske kiseline u mlijeku obje pokusne skupine krava. Dodatak lanenoga sjemena u kombinaciji s organskim izvorom selena u potpunu krmnu smjesu krava utjecao je na povećanje udjela zasićenih i višestruko nezasićenih masnih kiselina i smanjenje udjela jednostruko nezasićenih masnih kiselina u mlijeku. Značajno se povećao udio eikozapentaenske, dokozaheksaenske i α linolenske masne kiseline. Dodatak lanenoga sjemena povećao je nutritivnu kvalitetu sirovog mlijeka, povećanjem udjela α-linolenske kiseline i drugih višestruko nezasićenih masnih kiselina. Dodatak lanenoga sjemena u potpunu krmnu smjesu krava povećao je lipidnu peroksidaciju. Utvrđena je povećana koncentracija MDA u serumu krava hranjenih lanenim sjemenom, dok je dodatak organskog izvora selena smanjio taj učinak. U krava, hranjenih uz dodatak organskog izvora selena u obroku, utvrđena je povećana koncentracija glutationa i aktivnost GPx u serumu tijekom razdoblja nakon teljenja, čime se postigla zadovoljavajuća antioksidativna zaštita tijekom osjetljivog razdoblja oko partusa i početkom laktacije. Provedenim pokusnim modelom utvrđeno je smanjenje staničnoga imunosnoga odgovora, bez dokaza o utjecaju na humoralni imunosni odgovor. Udio citotoksičnih limfocita u suhostaju i neposredno nakon teljenja u krvi krava hranjenih lanenim sjemenom bio je niži, ali udio pomoćničkih CD4+ limfocita bio je viši u odnosu na kontrolu. U istom razdoblju značajno je smanjenjena fagocitna aktivnost i indeks ingestije neutrofila u skupinama hranjenim lanenim sjemenom. Povećana je ekspresija mRNA za TNF-α u kolostrumu i mlijeku krava skupine P-1 hranjene uz dodatak lanenog sjemena. Stabilno kretanje metaboličkih pokazatelja upućuje da dodatak lanenoga sjemena nije imao negativan učinak na energetski metabolizam niti na zdravlje životinja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA