Naslov
Menadžment međunarodne trgovine
(Management of International Trade)

Autori
Andrijanić, Ivo ; Pavlović, Dušan

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Libertas međunarodno sveučilište

Grad
Zagreb

Godina
2012

Stranica
327

ISBN
978-953-56450-2-3

Ključne riječi
međunarodna trgovina ; upravljanje ljudskim resursima ; menadžment usluga ; inozemna izravna ulaganja
(international trade ; human resource management ; management of service industry ; foreign direct investments)

Sažetak
Suvremena gospodarska zbivanja karakterizira dugoročni trend povećanja međunarodne razmjene i znatnije povećanje značenja vanjske trgovine za ukupni gospodarski rast. Međunarodnu trgovinu možemo definirati kao ukupni opseg razmjene između zemalja cijelog svijeta, odnosno ukupnost razmjene na globalnom tržištu. Zemlje koje sudjeluju u trgovinskoj razmjeni međusobno se razlikuju po veličini, razini tehnološkog razvoja i nacionalne produktivnosti, u pogledu opskrbljenosti proizvodnim resursima i razine cijena proizvodnih faktora, po vrijednosti njihovih valuta, visini plaća te ukusima i preferencijama potrošača. Razvojem društvenih proizvodnih snaga povećava se i međunarodna razmjena raznovrsnih roba. Do njenoga naglog razvoja dolazi pojavom kapitalističkog načina proizvodnje, posebice prelaskom s manufakturne na strojnu proizvodnju, koju prati standardizacija, specijalizacija i proizvodnja u velikim serijama. Rast međunarodne razmjene ide usporedo s povećanjem opsega robne proizvodnje u svijetu. Međusobnom razmjenom nacionalne se privrede svih zemalja svijeta uklapaju u jedinstven svjetski gospodarski sustav, jer su više ili manje ovisne o razmjeni roba s inozemstvom putem svjetskog tržišta. Tako međunarodna trgovina postaje nositelj gospodarskog napretka i izraz zajedničkog interesa svih naroda. Međunarodna robna razmjena (promet roba između zemlje i inozemstva) u međunarodnoj ekonomiji, jednako kao i cjelina ekonomskih transakcija s inozemstvom ili međunarodna razmjena roba, usluga i kapitala, pokazuje s koliko je više ili manje roba, usluga ili kapitala raspolagalo nacionalno gospodarstvo u određenom razdoblju, nego što je samo proizvelo. Vanjsku neravnotežu prate sve tržišne i razvojne posljedice s utjecajem na domaće gospodarstvo i na buduće uvjete poslovanja s inozemstvom. Međunarodna razmjena svake zemlje u osnovi je odraz unutarnjih zbivanja u gospodarstvu, proizvodnje i potrošnje, ponude i potražnje viškova i manjkova tržišnih dobara u gospodarstvu otvorenom prema svjetskom tržištu. Da bi se sudjelovanje u međunarodnoj trgovini moglo koristiti kao čimbenik rasta, ono mora biti toliko i takvo da se njime maksimira gospodarski rast. To se postiže najpovoljnijom alokacijom gospodarskih resursa, a ona pak izvozno orijentiranom strategijom razvoja. Međunarodna razmjena je uvijek funkcionalno povezana sa domaćim tržištem, međunarodnim tržištem i gospodarskim intervencijama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA