Naslov
SUZBIJANJE REPINE PIPE MASOVNIM ULOVOM NA VELIKIM POVRŠINAMA
(Area-wide control of sugar beet weevil)

Autori
Bažok, Renata ; Drmić, Zrinka ; Toth, Miklos

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2013, 25-26

Skup
57. Seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 12.02.2013. - 15.02.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
masovni ulov ; repina pipa ; suzbijanje ; velike površine
(area-wide ; mass trapping ; sugar beet weevil)

Sažetak
Veliki dio proizvodnje šećerne repe odvija se u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje prevladavaju odlični agroekološki uvjeti za uzgoj ove kulture. Repina pipa (Bothynoderes punctiventris Germ.) predstavlja novijeg štetnika u Hrvatskoj. Pipa je poznata kao štetnik toplih i suhih klimata. Pojava i širenje repine pipe vjerojatno je uzrokovano promjenom klime odnosno zatopljenjem koje se može uvidjeti i iz činjenice da je broj ekstremno toplih i suhih godina u proteklom 10 godišnjem razdoblju vrlo velik. U posljednjim godinama prouzročila je velike štete na području Tovarnika. Stoga se u sklopu projekta Nacionalne zaklade za znanost „Unaprjeđenja u tehnologiji proizvodnje šećerne repe sukladno načelima integrirane zaštite od štetnika“ provodi istraživanje koje ima za cilj da se repina pipa suzbije pomoću agregacijskih feromona koji se postavljaju na sva stara repišta na određenom geografskom području. U 2012. godini određeno je područje ukupne površine oko 540 ha (5.4 km2) na kojem su obilježena sva stara repišta. Ukupno je na obilježenoj površini bilo 14 parcela starih repišta ukupne površine 69 ha i 16 parcela novog repišta ukupne površine 247, 57 ha. Stara repišta pregledana su početkom ožujka kako bi se utvrdio broj prezimjelih pipa. Na stara repišta između 13. i 16. ožujka postavljeni su agregacijski feromoni za repinu pipu (Csalomon) u dozi od 15 feromona/ha. Ukupno je postavljeno 928 agregacijskih feromona koji su pregledavani i pražnjeni jednom tjedno u razdoblju od 13. ožujka do 24. travnja. Zaraza utvrđena pregledom tla na starim repištima kretala se od 0 do 17, 19 pipa/m2. Procijenjena brojnost pipe na svim starim repištima iznosila je 2, 3 milijuna kukaca što je dostatno da prouzroči ekonomsku štetu na 767 ha novih repišta. Na obilježenom području bilo je zasijano 247, 47 ha nove repe. Ukupno je u agregacijske feromone uhvaćeno 158.641 pipa. Ako se kao prag odluke uzme 0, 3 pipe/m2 novog repišta (3.000 pipa/ha) uhvaćene pipe oštetile bi 53 ha novog repišta. Usprkos velikom ulovu, 15 agregacijskih feromona/ha starog repišta bilo je dostatno da se uhvati 1, 45 do 11, 4% (prosječno 6, 8%) prezimjele populacije repine pipe. U uvjetima ovako visokog napada to nije bilo dostatno da se izbjegne potreba za kemijskim suzbijanjem. Stoga su na novim repištima morali biti primijenjeni insekticidi. Uočeno je da je napad ipak bio odgođen, te da je prva primjena insekticida obavljena znatno kasnije nego na okolnim parcelama šećerne repe koje nisu bile uključene u projekt. U slijedećoj godini povećat će se broj mamaca/ha kako bi se povećala njihova učinkovitost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

Napomena
Rezultati projekta Nacionalne zaklade za znanost - „Unaprjeđenja u tehnologiji proizvodnje šećerne repe sukladno načelima integrirane zaštite od štetnika“, broj ugovor 09/23

POVEZANOST RADA