Naslov
NEONIKOTINOIDI I PČELE – NAJNOVIJE ZNANSTVENE SPOZNAJE
(Neonicotinoids and bees- the newest scientific facts)

Autori
Bažok, Renata ; Igrc Barčić, Jasminka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2013, 2-3

Skup
57. Seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 12.02.2013. - 15.02.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
neonikotinoidi; pčele; EU zakonodavstvo; popratni učinci
(neonicotinoids; bees; EU policy; side effects)

Sažetak
Sve brojniji dokazi o gubitcima u pčelinjim zajednicama izazvali su veliku zabrinutost i potaknuli brojna istraživanja. Kao mogući uzroci istražuju se bolesti uzrokovane virusima, parazitske grinje i pesticidi. Rezultati su pokazali da se u pčelinjem vosku i uzorcima polena mogu pronaći ostatci brojnih pesticida od kojih je najveća pažnja posvećena insekticidima iz skupine neonikotinoida. Neonikotinoidi predstavljaju jednu od rijetkih skupina insekticida čija je primjena dozvoljena u velikom broju kultura za različite namjene. Uslijed zabrane većeg broja insekticida koji su se godinama upotrebljavali njihova je uporaba posljednjih nekoliko godina značajno porasla. Skupinu neonikotinoida čini sedam djelatnih tvari od kojih dozvolu za promet u RH ima pet. U kukca prodiru oralno ili dermalno, a ciljno mjesto njihova djelovanja je središnji živčani sustav kukca. Odlikuju se visokom insekticidnom aktivnošću i odlični su sistemici u biljci. Do nedavno su se smatrali sigurnim za okoliš budući nisu postojani u tlu i nisko su otrovni za sisavce. Njihova otrovnost za pčele nije se smatrala velikim problemom zbog činjenice da se radi o sistemičnim insekticidima koje biljka vrlo brzo upije čime se umanjuje mogućnost kontakta s pčelama. Pronađeni ostaci neonikotinoida u okolišu su niski, ponekad na granici mogućnosti detekcije. Putovi kojima se neonikotinoidi kreću u tretiranim biljkama i okolišu prvenstveno ovise o načinu primjene. Većina dokazanih slučajeva pomora pčela posljedica su zanošenja insekticidne prašine koja se oslobađa pri sjetvi sjemena kukuruza tretiranog neonikotinoidima i dospijeva na okolne biljke u cvatu. U velikom broju EU zemalja propisani su brojni sigurnosni postupci s ciljem da se zanošenje insekticidne prašine sa sjemena svede na minimum i tako umanje negativne posljedice na pčelinje zajednice. Za detaljnu ocjenu rizika primjene neonikotinoida drugim metodama aplikacije potrebno je razmotriti i ostale aspekte. Djelovanje subletalnih doza ovih djelatnih tvari dugo je bilo nepoznato, a danas je predmetom brojnih laboratorijskih istraživanja. Utvrđeni su mogući učinci subletalnih doza na ponašanje, reproduktivnu sposobnost i uspješnost prezimljenja pčela, kao i toksičnost neonikotinoida u kombinaciji s drugim sredstvima za zaštitu bilja. Rezultati uglavnom nisu potvrđeni u polju. U izlaganju će biti ukazano na putove kojima neonikotinoidi nakon folijarne primjene mogu doći u kontakt s pčelama, te moguće ostatke neonikotinoida u biljkama, pčelama i pčelinjim proizvodima. Procjena rizika nakon propisane primjene i predložene mjere za smanjenje rizika bit će temelj za raspravu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA