Pregled bibliografske jedinice broj: 654675
PEDAGOGIJSKO UTEMELJENJE UČITELJSKE ETIKE
PEDAGOGIJSKO UTEMELJENJE UČITELJSKE ETIKE // Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 7 (2005), 2(10); 179-194 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 654675 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
PEDAGOGIJSKO UTEMELJENJE UČITELJSKE ETIKE
(THE PEDAGOGICAL FOUNDATION OF TEACHERS’ ETHICS)
Autori
Bašić, Slavica
Izvornik
Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu (1332-0513) 7
(2005), 2(10);
179-194
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
učitelj; učiteljska etika; znanosti o odgoju; duhovnoznanstvena pedagogija
(teacher; educational sciences; professional ethos)
Sažetak
Ustanovljujući zanemarenost ili potpunu isključenost temata pedagoškog etosa u okviru brojnih koncepata empirijsko-znanstvene pedagogije, s jedne, i aktualnim stanjem u školstvu aktualiziranu potrebu uspostavljanja navlastito pedagogijske perspektive učiteljske profesije, s druge strane, autorica nastoji pojasniti u čemu je navlastitost pedagogijske perspektive i pokazati da se etičke norme učiteljskog poziva mogu izvesti iz i legitimirati samo određenim shvaćanjem odgojnog fenomena (a ne učiteljima postaviti izvana u obliku pravila, pravnih, moralnih i inih normi ponašanja). Konzenkventno tom stavu različiti koncepti odgoja impliciraju i različite etičke norme, primjerice kritičko-pragmatička, duhovnoznanstvena i empirijska pedagogija imaju različite profesionalne etose i njihovo rekonstruiranje bilo bi vrijedno napora. Duhovno znanstvena (kulturna, filozofijska) pedagogija izvođenje i argumentiranje profesionalno-etičkih normi tradicionalno drži navlastito svojom zadaćom i oslonivši se na tu tradiciju, autorica pokazuje mogućnost utemeljenja učiteljskog etosa u i izvođenje opće-etičkih normi iz «pedagoškog odnosa» kao kategorijalnog pedagogijskog pojma. U uspostavljanju profesionalnoetičkog dikursa učiteljskog poziva polazište je pedagoška perspektiva, a posebnost pedagoškog u odnosu na sva ostala socijalna djelovanja je u zahtijevanju autonomnosti i odgovornosti učitelja za cjeloviti razvoj čovjek, primarne usmjerenosti odgojne i nastavne djelatnosti na čovjeka, dijete i adolescenta, i zahtijevanju odgoja i nastave radi prava svakog pojedinca da postane ono što on jeste, da razvije samopouzdanje u svoje snage i motivaciju da ih (za opće dobro) koristi. Ključne riječi: učitelj, učiteljska etika, znanosti o odgoju, duhovnoznanstvena pedagogija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- LLBA: Linguistics and Language Behavior Abstracts
- Social Services Abstracts
- Sociological Abstracts
- Worldwide Political Science Abstracts
