Naslov
Što je to „nerastovsko svojstvo“ (Boar taint) i kako ga izbjeći u uzgoju svinja?
(What is boar taint and how to avoid it in pig production?)

Autori
Lukić, Boris ; Đurkin, Ivona ; Kušec, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Okolišno prihvatljiva proizvodnja kvalitetne i sigurne hrane, 2. Zbornik sažetaka / Kralik, Gordana ; Strelec, Ivica ; Lužaić, Ras - Osijek : Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2012, 59-60

ISBN
978-953-7871-05-5

Skup
Okolišno prihvatljiva proizvodnja kvalitetne i sigurne hrane

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 13.12.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
nerastovsko svojstvo ; svinje ; SNP ; genomska selekcija
(boar taint ; pigs ; SNP-s ; genomic selection)

Sažetak
U ovom preglednom radu prikazani su genetski i okolišni aspekti akumuliranja dvaju kemijskih tvari androstenona i skatola, odgovornih za pojavu nepoželjnog nerastovskog svojstva. Nerastovsko svojstvo je pojava neugodnog mirisa i okusa mesa nekastriranih, spolno zrelih muških svinja (Robic i sur 2008). Kako bi se izbjegla ova pojava, u svjetskom se uzgoju svinja primjenjuje kirurško odstranjivanje testisa mladih muških životinja, tj. kastracija (Bonneau i Squires, 2004). Primjenom ovakve metode učinkovito se izbjegava neugodni miris i okus mesa, no s druge strane, proizvodnjom kastriranih životinja nepoželjno se djeluje na brojna ekonomski važna svojstva. Kastrirani mužjaci rastu sporije s nižim dnevnim prirastima, ostvaruju nižu konverziju te imaju niže udjele mišićnog tkiva u polovicama (Walstra, 1974). Osim toga, proizvodnju kastriranih muških svinja prati i viša produkcija gnoja te veće ispuštanje nepoželjnih plinova, dušika i fosfora, u atmosferu. Uz spomenute nedostatke proizvodnje kastriranih muških svinja, u zadnje vrijeme svjetske udruge za dobrobit životinja kritiziraju kastriranje životinja u stočarskom uzgoju, stoga se u mnogim zemljama kastracija mora izvoditi uz primjenu anestetika, dok je u nekim zemljama potpuno zabranjena. U uzgoju svinja, ovisno o državi, predloženi su različiti pristupi koji bi omogućili izbjegavanje ovog svojstva. Kao moguće alternative kastraciji su: imunokastracija, klanje životinja prije dostizanja spolne zrelosti, izmjena režima hranidbe te rano utvrđivanje neugodnog mirisa na liniji klanja. U Australiji i Novom Zelandu imunokastracija se koristi od 1998. godine (Dunshea, 2001) jer je metoda vrlo učinkovita, no s druge pak strane iz određenih razloga u drugim zemljama svijeta (de Roest i sur, 2009) nije prihvaćena. Klanjem životinja prije spolne zrelosti postižu se željeni rezultati, no radi umanjene ekonomske dobiti ova metoda kao ni druge navedene nisu prihvatljiva dugoročna rješenja (Squires i Bonneau, 2004). Primjena SNP-ova (Single Nucleotide Polymorphisms) kao genetskih markera u genomskoj selekciji najizgledniji je pristup te se smatra da će skoroj budućnosti razvojem naprednih molekularnih metoda sekvenciranja genoma uz napredne statističke analize ovaj pristup biti unaprijeđen i primjenjiv u svjetskom uzgoju svinja (Robic i sur 2008)

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA