ࡱ> supqr'`bjbjVwVw . 443QK%ttt <<<PPPP8PPdQTPiQQ"QSSSS S$h_@Ά=<SSSSSΆ<<SS "ԃԃԃS^'<S<SԃSԃԃ؅<<SQ +[P{-<if<ԃSSSΆΆv^SSSiSSSSPPP5$PPP5PPP<<<<<< Prof. dr. sc. Edita ulinovi Herc, redovita profesorica Pravnog fakulteta u Rijeci Nikolina Grkovi, znanstvena novakinja Pravnog fakulteta u Rijeci ODJECI FINANCIJSKOG SKANDALA MADOFF U PARNI NOJ PRAKSI ZEMALJA LANICA EU  PRIMJER LUXALPHA SICAV FONDA U radu se obrauju procesnopravni problemi pred parni nim sudovima zemalja lanica EU u parnicama koje su protiv depozitara otvorenih investicijskih fondova javnom ponudom (UCITS fondovi) pokrenuli ulagatelji jednog fonda koji je  hranio Madoffovo investicijsko druatvo BLMIS. Radilo se o Luxalpha SICAV fondu domiciliranom u Luksemburgu ije su se dionice zahvaljujui pogodnostima EU  putovnice fonda nudile i distribuirale i izvan Luksemburga. Takvih je fondova na teritoriju dr~ava lanica EU viae, a svi su imali ulogu hranitelja Madoffove Ponzijeve sheme. Izla~u se temeljne postavke EU UCITS Direktive koje zahtijevaju razdvajanje funkcije druatva za upravljanje fondom i njegova depozitara. Analiziraju se dvije presude koje se odnose na Madoffov Luxalpha SICAV fond. Ispituje se na koji na in se francuski sud odredio po pitanju mogunosti uspostave nadle~nosti temeljem l. 5. st.3. Briselske Uredbe. Analizira se zbog ega je u luksemburakom predmetu ulagateljima dioni arima uskraeno pravo na podnoaenje tu~be za naknadu atete prema depozitaru. Klju ne rije i: Madoff, UCITS fondovi, Luxalpha, odgovornost depozitara, zaatita ulagatelja, naknada atete 1. UVOD Financijski skandal koji je izbio u SAD-u nakon ato je poznati poslovni ovjek i bivai elnik NASDAQ-a Bernard Madoff optu~en za razna kaznena djela u kojima su prevladavali elementi financijske prijevare sna~no je odjeknuo na europskom tr~iatu investicijskih fondova, koji su Madoffu poslu~ili kao paravan za njegove prijevarne aktivnosti, ali i u sudskoj praksi onih zemalja lanica EU pred kojima su europski ulagatelji pokrenuli parnice za naknadu atete od sudionika investicijskog posla koje su smatrali odgovornima. Na procesnopravnoj razini u parnicama ato teku pred sudovima dr~ava lanica EU pojavio pojavilo pitanje mogunosti uspostave nadle~nosti suda one dr~ave lanice EU na ijem se teritoriju ne nalazi sjediate tu~enika ako se, kao ato to navodi l. 5. st. 3. Brisel I  radi o predmetima izvanugovorne odgovornosti ili sli nim predmetima ili ako su zahtjevi iz takvih radnji predmet postupka pred sudom mjesta gdje je atetna radnja u injena ili mo~e biti u injena.  Politi ku senzitivnost ovih parnica dodatno je poveala injenica da je Madoff kao poligon za svoje prijevarne aktivnosti odabrao mahom tzv. UCITS fondove. Kako je rije  o fondovima koji su usmjereni na airu ulagateljsku javnost, oni su na razini EU harmonizirani, Kako se udjeli u tim fondovima prvenstveno nude malim ulagateljima, UCITS fondovi i njihovi menad~eri su pod veim nadzorom regulatora od fondova koji se nude bogatim pojedincima odnosno profesionalnim ulagateljima. No, iako je europski zakonodavac ponukan Madoffovim skandalom pristupio petoj reviziji UCITS Direktive, radi se o post festum reakciji. Madoffov skandal je pokazao da nacionalni zakonodavci imaju joa uvijek bitno razli ita shvaanja o va~nim materijalnopravnim i procesnopravnim pitanjima. To otvara mogunost forum shopping-a, ovisno o tome idu li u prilog tu~iteljima (ulagateljima). U svjetlu skorog pristupa RH-a europskoj obitelji, s ovim pitanjima e se pro futuro susretati i naai parni ni suci. Kako se reformom hrvatskog zakonodavstva koje ureuje investicijske fondove airom otvaraju vrata ulasku stranih konkurenata, ovi scenariji postaju mogui i na naaem tlu. 2. OSNOVNA OBILJE}JA ULAGANJA U UCITS FONDOVE Pravni posao ulaganja u investicijske fondove ima slo~enu strukturu. U njemu sudjeluju (minimalno) tri subjekta: ulagatelji, druatvo za upravljanje investicijskim fondom i depozitna banka. U poslovnoj praksi su osim tih osoba involvirane i osobe koje za druatvo za upravljanje obavljaju druge usluge, poput promid~benih aktivnosti ili prodaje udjela i sl. Nacionalno pravo dr~ava lanica EU ima vrlo razli ite strukture i pojavne oblike fondova. No kako su neki od njih harmonizirani UCITS Direktivom, uobi ajena zakonodavci dijele svoje fondove na UCITS i ne-UCITS fondove. Dok prvi imaju harmonizirana pravila, drugi se razvijaju slobodno u nacionalnom pravu dr~ave lanice. U posljednje vrijeme, od izbijanja financijske krize 2008. godine, interes EU zakonodavca proairio se i na tzv. ne-UCITS fondove, odnosno na njihove menad~ere, smatravai da su je oni na izvjestan na in generirali. Harmonizirani fondovi regulirani su UCITS Direktivom. Rije  je o fondovima koji u~ivaju tzv. europsku putovnicu. To zna i da se njihovi udjeli mogu uz ispunjenje odreenih uvjeta i postupka nuditi prekograni no unutar EU, pa tako postaju dostupni i ulagateljima u drugim dr~avama lanicama. Da bi se radilo o UCITS fondu, on mora udovoljiti sljedeim uvjetima: njegovi udjeli moraju biti svakodobno otkupivi i moraju se nuditi javnom ponudom. Iako u RH takvi fondovi mogu biti ustrojeni samo kao zasebna imovina bez pravne osobnosti, zakonodavstvo drugih dr~ava lanica EU dozvoljava da oni budu ustrojeni i kao trgova ko druatvo (kapitalnog tipa), ali se onda radi o druatvu koje ima varijabilni kapital. Radi se o tzv. SICAV fondovima, odnosno otvorenom fondu s pravnom osobnoau u obliku dioni kog druatva s varijabilnim kapitalom Kapital varira zbog toga jer dioni ari tog druatva mogu druatvu za upravljanje postaviti zahtjev za otkup dionica pa na taj na in utje u na visinu temeljnog kapitala. Kako je rije  o pravo na svakodobni otkup, druatvo za upravljanje ula~e imovinu fonda u likvidne financijske instrumente kako bi ih po potrebi lako unov ilo. UCITS fondove odobrava regulator tr~iata kapitala u mati noj dr~avi lanici fonda, pri emu to odobrenje vrijedi u svim dr~avama lanicama pod pretpostavkom notifikacije regulatoru druge dr~ave lanice. Zbog zaatite imovine fonda i ulagatelja, UCITS direktiva zabranjuje spajanje uloge druatva za upravljanje (menad~era fonda) i depozitne banke (depozitara fonda). Depozitna banka je ta osoba koja za potrebe fonda obavlja poslove pohrane zasebne imovine fonda, poslove voenja posebnih ra una za imovinu fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova. Ona ne smije koristiti imovinu investicijskog fonda ni u koju drugu svrhu osim u korist ulagatelja. Imovina fonda je ujedno odvojena i od imovine depozitne banke, pa nije dio niti njezine likvidacijske ili ste ajne mase niti se na imovini fonda mogu ovraiti tra~bine prema depozitnoj banci. Izrijekom je propisana du~nost depozitne banke, da mora djelovati isklju ivo u interesu ulagatelja u fondove za koje obavlja poslove depozitne banke. Ulagatelji u Madoffove feeder fondove domicilirane u EU tu~ili su depozitne banke obzirom da se kod njih  nalazi imovina fonda. Odmah se pojavilo pitanje aktivne legitimacije, jer ulagatelji sklapaju ugovor s druatvom za upravljanje, a ne s depozitnom bankom. Pojavilo se pitanje mogu li ulagatelji  presko iti prepreku pravne osobnosti SICAV fonda tu~iti izravno depozitnu banku. UCITS-a iz 1985 u l. 9. propisuje da e depozitar u skladu s nacionalnim pravom dr~ave lanice u kojoj druatvo za upravljanje ima svoje registrirano sjediate biti odgovoran druatvu za upravljanje i imateljima udjela za bilo koju atetu koju su oni pretrpjeli, a koja je posljedica neobavljanja ili neurednog obavljanja depozitarevih obveza. Depozitara se na odgovornost prema ulagateljima mo~e pozvati bilo izravno, bilo neizravno putem druatva za upravljanje, ovisno o pravnoj naravi odnosa koji postoje izmeu depozitara, druatva za upravljanje i imatelja udjela. Kako je depozitna banka ovlaatena dati imovinu koja se kod nje nalazi u pohrani u podepozit l. 7. st. 2. UCITS-a propisuje da na depozitarovu odgovornost koja je opisana u l. 9. ne smije (negativno) utjecati okolnost da je on povjerio treoj osobi neku ili svu imovinu u (pod)depozit. Iako je otkrie prijevare izazvalo lavinu zahtjeva ulagatelja i parnica diljem svijeta, od kojih su mnoge joa u tijeku, u ovom radu autorice analiziraju dvije presude koje se ti u Luxalpha fonda: presudu Okru~nog suda u Luksemburgu, od 4. 03. 2010. godine te presudu francuskog kasacijskog suda od 12. 07. 2011. godine. Luxalpha SICAV fond bio je fond u obliku dioni kog druatva s varijabilnim kapitalom, domiciliran u Luksemburgu. On je bio ujedno feeder fond Madoffovog investicijskog druatva. To zna i da je vei dio imovine (oko 90%) ulagano u Madoffovo druatvo. Njegove dionice su nuene i izvan dr~ave svog domicila zahvaljujui EU putovnici. Ponzijevu shemu omoguila je okolnost da su i druatvo za upravljanje fondom (fond menad~er) i depozitna banke delegirali svoje du~nosti treoj osobi Madoffovom investicijskom (brokerskom druatvu). O tome nije bilo govora niti u prospektu fonda niti je o tome obavijeaten regulator tr~iata kapitala. 3. MADOFFOV MODUS OPERANDI 3.1. Organizacija Madoffove Ponzijeve sheme Poznati poslovni ovjek i bivai elnik NASDAQ-a Bernard Madoff, koji je optu~en za 11 kaznenih djela temeljem federalnog zakonodavstva SAD-a zapo eo je svoju karijeru kao market maker. Njegovo investicijsko (brokersko) druatvo - Bernard L Madoff Investment Securities LLC  u daljnjem tekstu BLMIS) bilo je lanom NASD-a, a sam je Madoff sudjelovao u kreiranju NASDAQ-a, odnosno automatske kotacije istog udru~enja. BLMIS nije imao odobrenje za upravljanje investicijskim fondovima koji se nude javnosti, stoga su radi ostvarenja tih ciljeva koriateni zaobilazni mehanizmi. Zarada tog druatva generirala se primarno temeljem pru~anja usluge investicijskog savjetovanja te temeljem posredni ke provizije koju je ostvarivalo kao broker. Svoje odli ne rezultate ulaganja, temeljem kojih je zahtijevao isplatu visokih naknada nominalno je obrazlagao primjenom tzv. split stike conversion tehnike za koju se kasnije ispostavilo da je bila fiktivna. U stvarnosti je nije koristio ve su klju ni savjetnici Madoffa ex post analizom kretanja na tr~iatu kreirali fiktivni portfelj  najboljih dionica .  Transakcije koje su izvraene kako bi se kreirao idealan portfelj, Madoff je koristio i za naplatu brokerske provizije. Takoer se koristio manipulatornom tehnikom front running. Nakon ato bi kreirao fiktivni portfelj i  izvraio fiktivne transkacije, koristio je program koji je automatski distribuirao  prinose ulagateljima. Kako je pru~anje usluge investicijskog savjetovanja i trgovanja dionicama i drugim vrijednosnim papirima podrazumijevalo i izvjeatavanje regulatora (SEC), na kraju svakog tromjese ja BLMIS je stvarno ulagao u obveznice trezora SAD-a kako bi otklonio sumnju na prijevaru. Prije nego ato je prijevara otkrivena, Madoff po iskazu s njime povezanih osoba nije uope viae ulagao novac novopristiglih klijenata nego ga je koristio za isplatu starih klijenata koji su mu po eli postavljati zahtjev za otkup udjela u fondu. Prema nekim izra unima u toj financijskoj prijevari ulagatelji su oateeni u ukupnom iznosu od 50 milijardi USD. Madoff je u kaznenom postupku osuen na kaznu zatvora od 150 godina i njegova je imovina zapljenjena. Kako je za odr~avanje navedene Ponzijeve sheme Madoffu je bio potreban konstantan priljev novih ulaganja, te se stoga s vremenom okrenuo ulagateljima izvan SAD-a. 3.2. Uloga Luxalpha SICAV fonda u Ponzijevoj shemi Kako bi se ostvario ideju o kreiranju sheme koja e konstantno  hraniti njegovo investicijsko druatv (tzv. master - feeder strukture), Madoff je armirao dva francuska investicijska bankara, te su oni za potrebe realizacije tog financijskog projekta osnovali u New Yorku drutvo Access International Advisors LLC (AIA LLC) i kreirali desetak takvih feeder fondova. Godine 2004. na nagovor Madoffa uprava AIA LLC je odlu ila lansirati novi Luxalpha SICAV fond. Uloga depozitara je trebala pripasti UBS-u, najveoj avicarskoj banci, svjetskom lideru po pitanju upravljanja privatnom imovinom, koja je imala druatvo kerku u Luksemburgu. Kako je tada va~ee luksemburako pravo dozvoljavalo da ulogu menad~era fonda (druatva za upravljanje) i depozitara obnaaaju iste osobe, banka UBS SA sa sjediaem u Luksemburgu imala je gotovo sve funkcije vezane uz fond, ali samo nominalno, jer je iza toga stajao Madoffov BLMIS. Nakon kolovoza 2006. godine, kako je luksemburako pravo zahtijevalo razdvajanje uloge menad~era i depozitara fonda, UBS SA je zadr~ala ulogu depozitara a uloga menad~era fonda dana je UBS Third Party Management Company druatvu kerci te iste banke. Svi ugovori s Madoffovim BLMIS-om su obnovljeni (o davanju imovina fonda u potpohranu, kao i o davanju ovlaatenja za trgovanje cjelokupnom imovinom fonda), a prospekti fonda su o tome autjeli. I kada je 2008. godine, fond je promijenio menad~era (Access Management Luxembourg SA), opet su isti ugovori obnovljeni, bez navoda u prospektu. Nakon otvaranja ste aja nad BLMIS-om u SAD-u, menad~er fonda je pokuaao vratiti imovinu fonda koja se zbog potpohrane nalazila u SAD-u, ali se to pokazalo neizvedivim. Ubrzo je doalo do obustave otkupa udjela u Luxalpha SICAV fondu kao i obra una neto vrijednosti imovine,  o emu su obavijeateni dioni ari fonda i luksebmurako nadzorno tijelo (CFFS). Kasnije je CFFS oduzeo odobrenje za rad Luxalpha SICAV fondu,  a nakon toga je dr~avni odvjetnik podnio prijedlog za likvidaciju fonda koja je odreena nalogom suda u travnju 2009. godine.. CFFS je takoer naredio depozitaru da u roku od 3 mjeseca ispuni svoje obveze uz upozorenje da propusti u izvraavanju nadzornih du~nosti u odnosu na druatvu za upravljanje ine ozbiljno zanemarivanje uloge depozitara. Unato  injenici da je u dogledno vrijeme UBS vratio likvidatoru LuxAlphe 38,8 milijuna EUR-a, zbog bojazni kako e ta isplata zavraiti u ste ajnoj masi BLMIS-a, pred luksemburakim sudom uslijedila je tu~ba nekih ulagatelja Luxalphe usmjerena protiv, izmeu ostalih, i depozitara. Predmet je zbog svoje multinacionalne dimenzije poprimio i politi ke konotacije. Kako bi pokuaao vratiti povjerenje ulagatelja, luksemburaki ministar financija, Luc Frieden otvoreno se zalagao za rjeaavanje sporova meunarodnom arbitra~om. U sije nju 2009. god. tadaanja je francuska ministrica financija Christine Lagarde, u svom pismu Europskoj komisiji, upozorila kako sve dr~ave lanice EU ne provode na jednak na in pravila UCITS direktivu, pri emu je kao svijetli primjer istaknula Francusku koja ima stroge propise o vraanju imovine od strane depozitara. Luksemburg je tako bio prozvan da svoje fond tr~iate gradi temeljem elasti nih pravila koja u kona nici ne daju ~eljenu zaatitu ulagateljima. Unutar EU zapo ele su rasprave o potrebi promjene UCITS-a. Europska komisija 26. sije nja 2009. odlu ila je ispitati na in implementacije UCITS direktive u nacionalna prava dr~ava lanica posebice u kontekstu odgovornosti depozitara. 4. ODJECI U PARNI NOJ PRAKSI ZEMALJA LANICA EU 4.1. Parnica pred luksemburakim sudom U presudi luksemburakog okru~nog suda od 4. 03. 2010. godine sud je raspravljao o aktivnoj legitimaciji dioni ara Luxalpha SICAV fonda u odnosu na UBS depozitnu banku. Sporno je bilo daje li l. 36. luksemburakog Zakona o investicijskim fondovima iz 2002. godine (dalje: Zakon) dioni arima pravo na podnoaenje izravne tu~be protiv depozitara. U ovom predmetu nisu bila prijeporna pitanja nadle~nosti jer su i tu~eni fond i njegov menad~er i depozitna banka imali sjediate u Luksemburgu. U ovoj parnici radilo se zapravo o tri spojena postupka koje je sud povezao u interesu donoaenja jedne konzistentne presude. U prvom postupku ulagatelj Luxalphe je tu~io nekoliko druatava iz UBS grupacije  depozitara, menad~era, administratora i promotora fonda te revizora (Ernst&Young S.A.). Ulagatelj je kupio dionice fonda koje su prema slu~benim izvjeaima Luxalpha fonda do Madoffova uhienja vrijedile oko 1,5 milijun EUR, a nakon otkria prijevare u potpunosti su izgubile na vrijednosti. Ulagatelj je navedene dionice dr~ao putem posrednika (skrbnika) koji je nominalno bio upisan i kao dioni ar u knjizi dionica. U drugom je postupku revizor podnio tu~bu protiv fonda i njegovih likvidatora, a istovremeno su ve navedena druatva UBS grupacije tu~ila takoer fond i njegove likvidatore. Tu~itelj (ulagatelj) je smatrao kako mu pravo na izravnu tu~bu protiv depozitara pripada temeljem l. 36. Zakona koji se zasniva na korespodentnoj odredbi UCITS Direktive. Depozitar je, nasuprot tome, tvrdio da navedena odredba ne predvia pravo na izravnu tu~bu ulagatelja protiv depozitara, nego samo ureuje (postojanje) materijalnopravne razine njegove odgovornosti. Naglaaavao je da dioni ari nemaju aktivnu legitimaciju za podnoaenje tu~be u ime druatva, kada to pravo ima druatvo. Tu~enici su se takoer pozvali na raniju sudsku praksu u kojoj je sud smatrao da svaki put kada dioni ari pretrpe atetu kao grupa (''ut universi''), oni kao grupa moraju tra~iti naknadu atete, stoga sud mora odbiti zahtjeve dioni ara koje oni samostalno postavljaju (''ut singulus''). Ipak, ukoliko atetna radnja nanosi indivudualnu atetu dioni aru/ima ('ut singuli'') svatko od njih ima pravo na podnoaenje tu~be. U svom obrazlo~enju, sud je poaao od toga da postoje odreene razlike u ureenju fondova s i bez pravne osobnosti, analiziravai istovremeno odredbe nacionalnog i europskog zakonodavstva. Naime, Zakon sadr~i dvije odredbe koje reguliraju odgovornost depozitara ( l. 19. i l. 36.), a koje su rezultat implementacije korespondentnih odredaba UCITS Direktive iz 1985. god. ( l. 9. i l. 16.). Prva odredba Direktive se odnosi na fondove koji nemaju pravnu osobnost, dok druga regulira odgovornost depozitara u slu aju da fond ima pravnu osobnost. l. 9. st. 2. UCITS Direktive navodi kako pravo na izravnu tu~bu ulagatelja protiv depozitara ovisi o pravnoj prirodi odnosa izmeu depozitara, druatva za upravljanje i ulagatelja. Korespodentna odredba u luksemburakom zakonu koja se odnosi na fondove bez pravne osobnosti ( l. 19. st. 2.) odreuje da je ulagateljima pripada (supsidijarno) pravo na tu~bu prema depozitaru. Imatelj udjela ima aktivnu legitimaciju u odnosu na depozitara samo ako fond menad~er (druatvo za upravljanje) propusti podnijeti tu~bu u roku od 3 mjeseca nakon primitka pisanog zahtjeva imatelja udjela. Druga odredba UCITS Direktive, l. 16. UCITS (sada l. 34. UCITS IV Direktive) odnosi se na fondove s pravnom osobnoau (SICAV fond). Prema njoj depozitar odgovara fondu koji je ustrojen kao pravna osoba (investment company) i njegovim ulagateljima (unit-holders) i to prema nacionalnom pravu dr~ave lanice u kojoj fond (druatvo) ima sjediate. Ona izrijekom ne ureuje pravo na izravnu tu~bu ve to prepuata nacionalnom zakonodavcu. Tu~enici su predlagali da se korespodentna odredba nacionalnog luksemburakog prava ( l. 36. Zakona) tuma i u skladu s na elima prava druatava obzirom da je rije  o fondu pravnoj osobi. Sud se priklonio tom shvaanju i smatrao da bez obzira na supsidijarnu aktivnu legitimaciju ulagatelja u fondovima bez pravne osobnosti navedenu odredbu ( l. 36. Zakona) treba interpretirati u skladu s tradicionalnim na elima prava druatava i da to ne krai korespondentnu odredbe Direktive. Kako je pravo na izravnu tu~bu mehanizam sui generis, kojeg ne treba preslobodno tuma iti treba ga priznati samo ako ga zakon izri ito odredi, ato ovdje prema njegovom shvaanju nije bio slu aj. Pri tom je sud odbacio tvrdnju tu~itelja da mu to pravo na izravnu tu~bu pripada po analogiji du~ni ko-vjerovni kog odnosa gdje je sebe tu~itelj ozna io kao glavnog vjerovnika, fond kao njegova du~nika, a depozitnu banku kao du~nikova du~nika. Sud je smatrao takvo izjedna avanje nije mogue jer je pravna narav odnosa izmeu dioni ara i druatva razli ita od one izmeu du~nika i vjerovnika. Kako dioni ar fonda ima pravo na dividendu samo ako druatvo ostvaruje dobit, on prema shvaanju suda nije  pravi vjerovnik, i zbog toga jer on ne potra~uje onaj iznos od fonda, kojeg fond potra~uje prema depozitaru. Tra~bina dioni ara prema fondu ne iznosi onoliko koliko bi fond potra~ivao od svog du~nika (depozitara). Sud je zaklju io kako dioni ar druatva (pa tako i SICAV-a) ima samo posredno, neizravno pravo na onaj udio socijalne aktivnosti druatva, koji mu pripada temeljem njegova udjela u temeljnom kapitalu zbog ega nema prava koja ima druatvo. Stoga dioni ari nemaju pravo na podnoaenje tu~be, kada pravo na podnoaenje tu~be ima druatvo. Pravna osobnost druatva to zabranjuje. `teta, ako je i nastala, nastala samo na imovini fonda (druatva). Postojanje (ili nepostojanje) pravne osobnosti (fonda) je va~na okolnost na temelju koje je sud odlu uje kome je nastala ateta: na imovini druatva ili na imovini dioni ara. Sud nije naaao uporiate niti u jednom propisu koji bi dozna ivao supsidijarno pravo na tu~bu dioni ara, za razliku od istog prava koje izrijekom imaju ulagatelji u fondove bez pravne osobnosti. Sud je dalje smatrao da nema mjesta niti za analognu primjenu actio pro socio (kada atetu druatvu nanesu organi druatva) jer se radi o osobama izvan druatva (depozitar). Tim viae ato ulagatelj tvrdi da se odgovornost depozitara zasniva na njegovu propustu da primijeti neistinitost Luxalphinih izvjeaa koja se objavljuju. U odnosu fonda i njegovog depozitara, dioni ar je po shvaanju suda trea strana. Pravo na izravnu tu~bu dioni ar ima prema depozitaru samo ako atetna radnja izravno utje e na vrijednost imovine dioni ara, a da je pritom bez utjecaja na imovinu druatva. Distinktivnost atete mora dokazati sam tu~itelj tj. dioni ar. Kako kao glavnu atetu ulagatelj navodi gubitak vrijednosti svojih dionica u SICAV fondu, sud je smatrao da to nije zasebna ateta, nego samo refleks, posljedica atete koju je pretrpjelo samo druatvo, jer ateta koju je pretrpjelo druatvo (fond) na svojoj imovini predstavlja ''matemati ki zbroj ateta'' koje su pretrpjeli dioni ari. Navedenu presudu luksemburakog okru~nog suda od 4.03.2010. godine potvrdio je i drugostupanjski sud presudom od 30.12.2011. zaklju ivai kako je odluka dosljedna prijaanjoj luksemburakoj sudskoj praksi u pogledu tu~bi koje podi~e dioni ar protiv lanova uprave ili treih osoba radi njihove odgovornosti, a ta je praksa utvrdila da samo druatvo mo~e u tom slu aju tra~iti naknadu atete. K tome sud je zaklju io da se navedenom interpretacijom l. 36. ne krae odredbe Direktive. 4.2. Parnica pred francuskim sudom Radi se o presudi Trgova kog odjela Kasacijskog suda u Parizu od 12. srpnja 2011. godine  kojom se odlu ivalo po reviziji protiv drugostupanjske presude Trgova kog suda u Parizu od 1. srpnja 2010., a do koje je doalo zbog ~albe tu~enika na prvostupanjsku presudu. `vicarska banka UBS AG bila je promotor Luxalpha SICAV fonda putem svoje podru~nice. Revident (Companie Lebon) joj stavlja na teret da ga tijekom obavljanja promotivnih aktivnosti nije informirala da je BLIMS imao funkciju podepozitara fonda i da su mu delegirane ovlasti drutva za upravljanje. Zbog toga je smatra odgovornom za pretrpljenu tetu. U prvostupanjskom postupku usvojen je tu~beni zahtjev tu~itelja. Drugostupanjski sud je meutim usvojio ~albu tu~enika kojom je tu~enik osporio nadle~nost francuskog suda da odlu uje u tom predmetu, pa je tu~itelj ulo~io reviziju. Revizijski sud je ispitivao postoje li okolnosti za uspostavu nadle~nosti temeljem l. 5. st. 3. Briselske Uredbe (tj. Lugano konvencije). Prema tom lanku tu~eni, mo~e biti tu~en u deliktnim i kvazideliktnim stvarima i pred sudom mjesta gdje je nastao atetni dogaaj  taj izraz treba razumjeti dvozna no: kao mjesto gdje se dogodila ateta, ali i kao mjesto gdje se dogodio uzrok atetnog dogaaja (odnosno mjesto atetne radnje). U ovom predmetu tu~itelj je naveo da se uzrok dogaaja (atetna radnja) sastojao u ''ban inu protupravnom obavljanju promotivnih aktivnosti fonda u Francuskoj, odnosno da je pritom propustila dati va~ne informacije ulagateljima glede fonda''. Tu~itelj je nastojao prikazati da je promotivna aktivnost banke bila protupravna te je dovela do izvanugovorne odgovornosti za atetu. Revident (tu~itelj) je s pozivom na propise francuskog prava tvrdio da promotor fonda nije javnosti stavio na raspolaganje izvjeaa fonda prevedena na francuski jezik, u sjediatu podru~nice. K tome je naveo da je promotor zapo eo s trgovanjem dionicama fonda u Francuskoj, prije nego ato je za to dobio odobrenje AMF-a,  te da ga nije, za cijelo vrijeme dok je on bio dioni ar spomenutog fonda, upoznao s bitnom okolnoau da je Madoffovo druatvo delegat depozitara i druatva za upravljanje. Smatrao da je ~albeni sud prekraio l. 5. 3. Briselske uredbe oglasivai se nenadle~nim s obzirom da se nedostatak informacija tijekom obavljanja promotivnih aktivnosti dogodio u Francuskoj. Tu~itelj je takoer naveo kako je dodatni uzrok ''cijele afere'' (pored ve navedenih) upis dionica Luxalphe, no da se drugostupanjski sud ograni io samo na lokalizaciju upisa dionica bez daljnjeg istra~ivanja gdje se atetni dogaaj zbio. Kako se revident tek u drugostupanjskom postupku pozvao na to da je  okida  deliktne odgovornosti tu~enika nepravilno obavljanje promotivnih aktivnosti fonda u Francuskoj (o igledno radi uspostave nadle~nosti, op.aut.) sud je to ocijenio kao novotu, o kojoj drugostupanjski sud nije bio du~an voditi ra una, tim viae ato taj navod ne ukida njegov raniji navod (o tome da mu je ateta nastala upisom dionica u Luksemburgu). Revizijski sud je takoer utvrdio da revident ne mo~e drugostupanjskom sudu stavljati na teret to ato on nije ispitivao je li tu~enik doista manjkavo obavljao promotivne aktivnosti na teritoriju Francuske. Ipak, sud se osvrnuo i na te navode (protupravno obavljanje promotivnih aktivnosti), iako ih je okarakterizirao kao nedopustive novote Sud je naveo da fondovi koji imaju EU putovnicu (UCITS fondovi) kakav je Luxalpha SICAV fond bio, mogu zapo eti s trgovanjem u drugoj dr~avi lanici nakon ato istekne rok od 60 dana od dana kada je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja (AMF-u), pri emu se autnja regulatora tuma i kao presumirano odobrenje. Kako je sam tu~itelj naveo da je zahtjev za odobrenje podnesen  na jesen 2004. godine , sud je izra unao da je prodaja udjela / dionica temeljem presumiranog odobrenja mogla zapo eti u studenom 2004. godine, pa je taj revidentov prigovor odba en. Sud je revidentu stavio na teret da nije u dovoljnoj mjeri istra~io je li trgovanje u Francuskoj bilo odobreno na taj (preautni) na in ili ne. Sud je zaklju io da revident u ~albenom postupku nije uspio dokazati da su propisi unutarnjeg francuskog prava koji predviaju na in informiranja ulagatelja primjenjivi na UBS kao promotora fonda koji je djelovao temeljem presumiranog odobrenja. Takoer, kako je sam revident ozna io da je upis dionica (u Luksemburgu) onaj dogaaj kojim mu je nanesena ateta, on ne mo~e (bez da sam sebi ne proturje i) spo itavati drugostupanjskom sudu da nije istra~ivao koje su to okolnosti dale povoda atetnom dogaaju, kada ih on u prvostupanjskom postupku nije niti iznio. Kako se atetni dogaaj dogodio u Luksemburgu 1. velja e 2005. godine, kada je tu~itelj kupio dionice putem administratora fonda, sud je smatrao da ne postoji nadle~nost francuskog suda. 5. ZAKLJU AK Zaobiaavai izri itu zabranu koje su dr~ave lanice u svoje pravo preuzele iz UCITS direktive, menad~eri Madoffovih europskih UCITS feeder fondova delegirali su mu svoje ovlasti uprH:  BD^b6:<N@`nr@Hej !:!>!T!!!!"L"`"""###<$H$\$l$$$8&<&hon} h?\5hlhE!jh-u0J0U h15 h][Y6 hE!6 h?\6 h-u6h-u h-u5LJ4 6 8 :    \^`8:<LNdf!! $^`a$$`a$$`a$<!###Z$\$$'&'X+Z+--66<<6F8FHHMMMMM:N+R+T+V+++h-z---------0.2../00X222233*4T4j4n4556 666R7T7 99;;<<< =====Z>\> h-u6jh-u0JFUjh-u0J0Uhon}h-uX\>^>?????H@BAA$C`CII2J8JxJ|JJJJKLKjKlKKKKKLLL*MTM~MMMMMMMNNN*N,N6N8N:NNNOOOOOO P^PPPPP&Q(Q~SSU.U>U@U,V:V X:Xhi h5T5 hi5 h-u5h?\jh-u0J0Uh0l h-u6hon}h-u6jhon}0J0Uhon}h-uJQUU[[p`r`t```jdldggllrrtt2|4|6|8|||||$a$$`a$:XXX^Z^(_:_p`r`t````(aDaaabbbbbb>dZdhdldfffff*g@,.X$`a$ P$`a$gd0lP$`a$Q$`a$ P$d`a$ $`a$$`a$`z$TVjNP\š$Zқ"$&f~καwmwmieieh-uhon}h-uPJnH tH hon}PJnH tH h-u5CJaJh-u6CJaJhon}CJaJjh-u0J0CJUaJh-uCJaJh-uCJ]aJ'jh-u0J0CJPJUaJnH tH h-uCJPJaJnH tH jh-u0J0OJQJU^Jh-uOJQJ^Jhon}OJQJ^J'̝*,VlΞʠhjln~ :<@B&(PXùh-u5OJQJ^Jh0lOJQJ^Jjh-u0JFOJQJU^Jh-uOJQJ^JhWOJQJ^J h-u5]hWjh-u0J0U] h-u5 h-u6 h-u] hon}]jh-u0J0Uh-uhon}6&4z|~Ĭܬ zҭ֭0>&*>x ",*,.Pŵūūŵūݵūh-u5CJaJh-uCJaJhWCJaJhWOJQJ^Jjh-u0J0OJQJU^Jh-uOJQJ^Jh0lh0l6OJQJ^Jh0lOJQJ^Jh0lh0lOJQJ^Jh0l5OJQJ^J7&(24xйܹ6FPtTXdX^̸̛̪̪̪̪̪̪̪̪̪̪h0ljh-u0JFUh-u6CJOJQJ^JaJh0lCJOJQJ^JaJ'jh-u0J0CJOJQJU^JaJh-uCJOJQJ^JaJh-u5mH sH  hi5 h-u5h-ujh-u0JFCJUaJ7.4HJ"$xz|$a$$`a$V$d^`a$$-DM `a$X$`a$6fhjD(6BNlprt@D$: @4: 2|ھ h-u5h}jh}0JHUh0lCJOJQJ^JaJh}CJOJQJ^JaJh-uCJOJQJ^JaJ h0l5h0lh-ujh-u0J0UCavljanja i pohrane. Tako su se u jednoj osobi stekle i funkcija fond menad~era i funkcija depozitara. O svemu tome nije bilo govora u prospektu fonda niti su za to znali regulatori. Taj modus operandi koriaten je na tlu Europe za veliki broj fondova. Ti fondovi su bili nosivi stup i odr~avatelji Madoffove Ponzijeve sheme. U ovom radu analizirane su dvije presude: presuda Okru~nog suda u Luksemburgu, od 4. 03. 2010. godine te presuda francuskog kasacijskog suda od 12. 07. 2011. godine, (obje u svezi s Luxalpha fonda). Pred navedenim sudovima pojavila su se dva procesna pitanja od kojih je jedno iz polja primjene Brisel I Uredbe: mjesta nastanka atete kao kriterija za uspostavu nadle~nosti nacionalnog suda. K tome se pojavilo i pitanje postojanja aktivne legitimacije tu~itelja (dioni ara fonda) prema tu~eniku (depozitaru). Potonje pitanje pojavilo se pred luksemburakim sudom. Sud je osporio pravo dioni ara da tu~e depozitara, smatravai da je jedino fond (dioni ko druatvo, odnosno osoba koja je ovlaatena zastupati ga - likvidator fonda) ovlaaten podnijeti takvu tu~bu. Sud je smatrao da pravna osobnost fonda onemoguuje dioni are da podnose samostalnu tu~bu protiv depozitara, osim ako ne trpe distinktivnu atetu od atete koju trpi druatvo (fond). No kako je luksemburako pravo priznavalo (supsidijarno) pravo na tu~bu ulagatelja prema depozitaru za UCITS fondove bez pravne osobnosti, sud je to pravo tuma io restriktivno, odnosno nije njegovu primjenu htio proairiti na fondove s pravnom osobnoau. Smatrao je potrebnim tu primijeniti na ela prava druatava, a kako luksemburako pravo druatava ne priznanje actio pro socio dioni ara prema osobama izvan druatva (kakvim sud smatra depozitara fonda), onda takvo pravo nema niti dioni ar SICAV fonda. Autorice dijele mialjenje luksemburakog suda i isto vrijedi prema naaem pravu. No, dioni ko druatvo s varijabilnim kapitalom (SICAV), po svojim se obilje~jima ipak razlikuje od  obi nog dioni kog druatva po tome ato su dionice tog druatva svakodobno otkupive. To je ono zbog ega mu se i priznaje status UCITS fonda. Dioni ari bi nakon naknade atete druatvu imali prema druatvu za upravljanje pravo zahtijevati otkup dionica. Kako je polo~aj dioni ara SICAV fonda ipak druk iji od polo~aja dioni ara  obi nog dioni kog druatva, ne vidimo razlog zbog ega se aktivna legitimacija dioni ara prema depozitaru ne bi na isti na in uredila kao i za fondove bez pravne osobnosti  dodjeljivanjem supsidijarnog prava na tu~bu, u slu aju da oni koji su ovlaateni podnijeti tu~bu u ime druatva (fonda) to ne u ine u odreenom roku. Za takvo shvaanje zala~e se i njema ka doktrina koja im dodjeluje actio pro socio, kao i ulagateljima otvorenog fonda bez pravne osobnosti. Kona no i onaj tko je primarno ovlaaten podnijeti tu~bu, a to je druatvo za upravljanje (odnosno lanovi njegove uprave) takoer ne utu~uju svoju tra~binu nego tra~binu fonda pravne osobe kojim upravljaju pa i to druatvo za upravljanje ima polo~aj svojevrsnog procesnog namjesnika. Drugi razlog za dozvolu izravne tu~be dioni ara prema depozitaru vidimo u okolnosti ato bi svi ulagatelji u harmonizirane UCITS fondove, trebali u~ivati ujedna enu razinu pravne zaatite bez obzira imaju li pravnu osobnost ili ne, ako se uzme u obzir da je klju na odliuka tih fondova otkupovost udjela /dionica. Zala~emo se za usvajanje rjeaenja iste razine procesnopravne zaatite svih  UCITS ulagatelja jer odabir fonda mo~e biti slu ajan. U predmetu pred francuskim sudom sud je odbacivai kao zakaanjele i nekonsizstentne ranijim navodima tvrdnje revidenta da se nadle~nost francuskog suda mo~e uspostaviti u odnosu na avicarskog tu~enika, zbog toga jer su se tu~enikove protupravne radnje promocije fonda dogodile u Francuskoj. Sud je dao prednost njegovim ranijim navodima u kojima revident tvrdio da mu je ateta nastupila upisom dionica u Luksemburgu. Tako je odredbu l. 5. st. 3. Brisel I Uredbe (odnosno Lugano konvencije) tuma io, na na in da je prekludirao tu~enika u iznoaenju novih okolnosti za uspostavu nadle~nosti (po kriteriju mjesta poduzimanja atetne radnje) Ako je doista za tu~itelja /revidenta prema francuskom procesnom pravu nastupila prekluzija u iznoaenju takvih novota (koje se ti u okolnosti va~nih za uspostavu apsolutne nadle~nosti,) onda je izgubljena bitka ulagatelja pred francuskim sudom rezultat loae strategije tu~itelja u parnici, koji nije okolnosti va~ne za uspostavu nadle~nosti francuskog suda iznese ve u prvostupanjskom postupku vodei ra una o na elu ubikviteta. To na elo dozvoljava da je mogue zasnovati nadle~nost suda i u mjestu nastanka atete i u mjestu poduzimanja atetne radnje. Ipak opi dojam autorica je da je i francuski sud lutao u odabiru prave argumentacije za otklanjanje svoje nadle~nosti, obzirom da je obrazlagao i utvrivao istinitost navoda o okolnostima za koje je i sam iskazao da su zakaanjeli, odnosno irelevantni. Sud je bio posebno neuvjerljiv kada je tuma io da u kriti no vrijeme upisa dionica odobrenje promotora u Francuskoj nije bilo potrebno jer ga treba presumirati, a okolnost da je ono ipak naknadno donijeto je tuma io razlozima koji se nalaze u propisima koji se uope ne primjenjuju na UCITS fondove. Sklop iznesenih procesnih pitanja upuuje nas nu~no i na zaklju ak da je barem na razini zemalja lanica EU nu~no da sudovi na jedinstven na in tuma e harmonizirane odredbe o nadle~nosti. Odsustvo potpune harmonizacije materijalnog prava koje ureuje polo~aj pojedinih sudionika investicijskog posla, uvijek daje povoda za forum shopping, ali tuma enje odredbi o uspostavi nadle~nosti trebalo bi biti ujedna eno. Stoga se parni ni suci u RH trebaju upoznati na koji na in pravna doktrina europskog parni nog procesnog prava tuma i Uredbu Brisel I, te na koji na in je tuma i sudska praksa Europskog suda pravde. Odredba l. 5. st.3. Brisel I Uredbe sadr~i i odredbu o posebnoj nadle~nosti u predmetima izvanugovorne odgovornosti ili sli nim predmetima, utvrujui nadle~nost suda mjesta gdje je nastao atetni dogaaj ili gdje je mogao nastati. Prema tuma enju Europskog suda pravde, mjesto gdje je nastao atetni dogaaj ima se tuma iti dvozna no, po principu ubikviteta: kao mjesto gdje je poduzeta atetna radnja, kao i mjesto gdje se dogodila ateta, dok izbor jurisdikcije ostaje na tu~itelju. Odreivanje mjesta atetnog dogaaja (poduzimanja atetne radnje) svodi se na lokalizaciju aktivnosti atetnika koja je relevantan uzrok atete. Iako naizgled djeluje jednostavno, lokalizacija postaje slo~enija kada treba uzro ne radnje i razlu iti od pripremnih radnji, pri postojanju viae atetnika te pri tzv. informacijskim deliktima. Prema mialjenju doktrine, nije dovoljno lokalizirati samo posljednju radnju u nizu, jer su i ostale radnje uzro ne, no pri tome ne treba ii predaleko u proalost i uklju ivati pripremne radnje. Posebna pa~nja pridaje se tzv. informacijskim deliktima jer se temelje na distribuciji inkriminirajue informacije. U slu aju da je tr~iate neistinito informirano, airenje informacije se ozna uje kao relevantna aktivnost i to ostaje tako ak i ako je mjesto u kojem tu~itelj djelovao pouzdajui se u tu informaciju razli ito od prethodnog mjesta. Da je kojim slu ajem francuski tu~itelj na vrijeme iznio ove okolnosti, stavljajui naro ito naglasak na atetnu radnju distribucije nestinitih informacija od strane promotora fonda koja se izvjesno dogodila u Francuskoj, francuski sud bi vrlo teako mogao otkloniti svoju nadle~nost. Mo~emo samo spekulirati o tome, je li, s obzirom da je luksemburaka presuda prethodila francuskoj, francuski sud ocijenio odabir vlastite jurisdikcije kao forum shopping, i stoga otklonio o tome raspravljati.  Uredba Vijea (44/2001/EE) o sudskoj nadle~nosti, priznanju i ovrsi odluka u graanskim i trgova kim predmetima (donesena 22. prosinca 2000. god., stupila na snagu 1. o~ujka 2002.; donesena na temelju l. 61.c, 65.c i 67. Ugovora o Europskoj zajednici) zamijenila je Bruxellsku konvenciju koja je regulirala istu materiju. Vidi: Council Regulation (EC) No 44/2001 of 22 December 2000 on jurisdiction and the recognition and enforcement of judgments in civil and commercial matters OJ L 012 , 16/01/2001 str. 1  23.  Vidi prijedlog Komisije za izmjenu UCITS IV Direktive od 3. 07. 2012.  UCITS V proposal  COM (2012) 350 final, http://ec.europa.eu/internal_market/investment/docs/ucits-directive/20120703-proposal_en.pdf  O tipologiji fondova u nas vidi Edita ulinovi Herc, Pravno ureenje i nove vrste investicijskih fondova, Zbornik sa 45. susreta pravnika, Opatija, 9.-11. svibnja 2007, str. 24-56.  Directive 2011/61/EU of the European Parliament and of the Council of 8June 2011 on Alternative Investment Fund Managers and amending Directives 2003/41/EC and 2009/65/EC and Regulations (EC) No1060/2009 and (EU) No1095/2010 Text with EEA relevance OJ L 174 , 01/07/2011 str. 1 - 73 Iz kuta prava SAD-a, vidi, Peter David Isakoff, Agents of Change: The Fiduciary Duties of Forwarding Market Professionals, dostupno na:  HYPERLINK "http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2043345"http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2043345 i  HYPERLINK "/../Edita/Local Settings/Temporary Internet Files/Content.IE5/38CE84U0/Anita K. Krug: ''The Regulatory Response to Madoff'', dostupno na: http:/papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm%3Fabstract_id=1682610"Anita K. Krug: ''The Regulatory Response to Madoff'', dostupno na: http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1682610  COUNCIL DIRECTIVE of 20 December 1985 on the coordination of laws, regulations and administrative provisions relating to undertakings for collective investment in transferable securities, OJ L 375, 31.12.1985, str. 3 Konsolidiran tekst dostupan http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CONSLEG:1985L0611:20080320:EN:PDF  l. 1. st. 2. UCITS IV Direktive  M. P. GENTILI, S. JANNONI, M. MASTRANGELO, The SICAVs - Luxembourg UCITS and non-UCITS investment companies, Bancaria Editrice - Roma, 2011.  Definirano u l. 5. UCITS IV  Notifikacija je opisana u l. 93. UCITS IV  O odnosima izmeu sudionika investicijskog posla vidi, Petar Miladin, Odnosi ulagatelja, druatva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima i depozitne banke, Zbornik 47. susreta pravnika, Opatija 2009, Zagreb, 2009, str. 355-395.  l. 53. ZIF-a gdje su pobrojane du~nosti depozitne banke.  l. 52. ZIF-a  l. 57. st. 2. ZIF-a  COUNCIL DIRECTIVE of 20 December 1985 on the coordination of laws, regulations and administrative provisions relating to undertakings for collective investment in transferable securities (UCITS) (85/611/EEC) (OJ L 375, 31.12.1985, p. 3)  Vidi,  HYPERLINK "Yener Coskun, Ponzi Finance from Mr. Ponzi to Mr. Madoff, dostupno na: http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1746742" Yener Coskun, Ponzi Finance from Mr. Ponzi to Mr. Madoff, dostupno na: http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1746742  Kaznene optu~be protiv njega uklju ivale su nekoliko vrsta prijevare: prijevaru s vrijednosnim papirima, prijevaru u investicijskom savjetovanju, mail fraud, wire fraud, pranje novca, la~no svjedo enje i davanje la~nih izjava, krivotvorenje dokumenata, tj. cijeli niz kaznenih djela koji podrazumijeva organizaciju slo~ene i dugotrajne financijuske malverzacije.Vidi na mre~nim stranicama:  HYPERLINK "http://www.justice.gov/usao/nys/madoff.html"http://www.justice.gov/usao/nys/madoff.html, posjeeno 10. travnja 2012.  Market maker ima obvezu svakodnevno u odreenom rasponu davati naloge za kupnju i prodaju izabrane dionice s ciljem zarade na razlici u cijeni. Market maker je naj eae investicijsko druatvo koje istovremeno ~eli kupiti i nudi na prodaju vrijednosne papire za koje je zadu~eno i onda kad za njih na tr~iatu nema drugih kupaca i/ili prodavatelja. U nas se koristi izraz odr~avatelj tr~iata ( l.3. st. 1. t. 9. ZTK) Vidi aire:  HYPERLINK "http://papers.ssrn.com/sol3/cf_dev/AbsByAuth.cfm?per_id=136349" \n _blankLynn Doran: Market-Making in the Third Market for NYSE-Listed Securities, dostupno na:   HYPERLINK "http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=159510"http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=159510  Ameri ko udru~enje brokera - National Association of Securities Dealers  Vrlo va~an segment tr~iata vrijednosnih papira u SAD-u, po va~nosti odmah nakon NYSE.  Uobi ajena naknada koju ostvaruju fond menad~eri alternativnih investicijskih fondova koji koriste napredne tehnike ulaganja sastoji se od naknade za upravljanje i naknade za uspjeanost pri emu je prva iznosi 2% a potonja 20% vrijednosti imovine kojom upravlja. To je koristio Madoff.  Ta je tehnika opisana kao tehnika kupnje odabranih dionica (obi no izborom 30 do 40 dionica koje se referiraju u indeksu S&P 100. Ako je tr~iate imalo silazni trend imovina se ulagala u nov ane obveznice trezora SAD-a (tzv. T bonds).  Front running je takva zlouporaba tr~iata kapitala kod koje broker izvraava nalog za kupnju ili prodaju nekog vrijednosnog papria za svoj ra un prije nego ato izvrai ve dane naloge svojih klijenata.  Role of the depositary in a Luxembourg UCITS fund - an overview as a result of the Madoff case, 20. 01. 2009., vidi  HYPERLINK "http://oliviersciales.typepad.com/sif_sicar_soparfi/2009/01/role-of-the-depositary-in-a-luxembourg-ucits-fund-an-overview-as-a-result-of-the-madoff-case.html"http://oliviersciales.typepad.com/sif_sicar_soparfi/2009/01/role-of-the-depositary-in-a-luxembourg-ucits-fund-an-overview-as-a-result-of-the-madoff-case.html , posjeeno 10. travnja 2012.  Prema pravu SAD-a savjetodavne usluge se mogu pru~ati do 15-orici klijenata bez obveze izvjeatavanja SEC-a. Fond je smatra jednim klijentom. Zbog toga je broj fondova bio vjerojatno na gornjoj granici 15 (op.aut.).  Luksemburaki zakon o investicijskim fondovima (Loi du 30 mars 1988), nije zabranjivao tu kumulaciju funkcija. Ona je uvedena tek sa novelom (Loi du 20 decembre 2002), ijoj se primjeni Luxalpha dobrovoljno podvrgnula ve 1.08. 2006. iako se morala uskladiti tek s 13.02. 2007. godine. Vidi,  HYPERLINK "http://www.victime-fraude-madoff.org/images/Luxalpha assignation.pdf"http://www.victime-fraude-madoff.org/images/Luxalpha%20assignation.pdf, str. 11.  Obustava obra una neto vrijednosti imovine se opravdavala okolnoau da se radilo o fondu koji je isklju ivo ulagao u vrijednosne papire uvratene na NYSE, a nad imovinom BLMIS-a se provodila istraga.  HYPERLINK "http://www.cs-avocats.lu/legal-news/investment_management/madoff-case-luxalpha-sicav-decision-cssf" http://www.cs-avocats.lu/legal-news/investment_management/madoff-case-luxalpha-sicav-decision-cssf withdraw-fund-list-request-liquidation/ , posjeeno 01. travnja 2012.  Vidi  HYPERLINK "http://www.cs-avocats.lu/legal-news/investment_management/madoff-case-luxembourg-court-orders-windingup-luxalpha-herald-lux-funds/"http://www.cs-avocats.lu/legal-news/investment_management/madoff-case-luxembourg-court-orders-windingup-luxalpha-herald-lux-funds/ , posjeeno 01. travnja 2012.  Vidi  HYPERLINK "http://oliviersciales.typepad.com/sif_sicar_soparfi/madoff-case---update-on-luxembourg/"http://oliviersciales.typepad.com/sif_sicar_soparfi/madoff-case---update-on-luxembourg/ i Cagan, P.: " HYPERLINK "http://findarticles.com/p/articles/mi_m0ITW/is_3_92/ai_n45539310/"The lessons: prime brokers, custodians, and other service providers learned from hedge fund frauds, losses, and mishaps". RMA Journal, 15.01.2012., Vidi,  HYPERLINK "http://findarticles.com/p/articles/mi_m0ITW/is_3_92/ai_n45539310/pg_3/"http://findarticles.com/p/articles/mi_m0ITW/is_3_92/ai_n45539310/pg_3/, posjeeno 01. 04. 2012.   HYPERLINK "http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=akGJHmBUM5_Q"http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=akGJHmBUM5_Q, posjeeno 01. 04. 2012.   HYPERLINK "http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a8KUxW1cXdvU"http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a8KUxW1cXdvU, posjeeno 01. 04. 2012.   HYPERLINK "http://www.intellasia.net/news/articles/finance/111255812.shtml"http://www.intellasia.net/news/articles/finance/111255812.shtml, takoer Weber, R; Grunewald, S (2009), , posjeeno 01. travnja 2012. UCTIS and the MAdoff scandal: liability of depositary banks? , dostupno na: http://www.zora.uzh.ch/20149/2/WeberGruenewald_UCITS_depositariesV.pdf, posjeeno 01. 04. 2012.  HYPERLINK "http://www.intellasia.net/news/articles/finance/111255812.shtml"http://www.intellasia.net/news/articles/finance/111255812.shtml, posjeeno 01. 04. 2012.  Consultation Paper on Proposals for the Review Panel Work Plan (CESR/09-088-March 2009),dostupno na:  HYPERLINK "http://www.esma.europa.eu/system/files/09_088.pdf"http://www.esma.europa.eu/system/files/09_088.pdf, , posjeeno 01. 04 2012. Isto: Role of the Depositary Bank, 5. Lipanj 2009, Flash News, dostupno na: http://www.pwc.lu/en/asset-management/docs/pwc-depositary-bank-050609.pdf, posjeeno 01. 04. 2012.  Deuxime chambre du tribunal d'arrondissement de Luxembourg, sigeant en matire commerciale, h HYPERLINK "http://www.justice.public.lu/fr/actualites/2010/03/luxalpha-recevabilite-qualite-actionnaire/index.html?highlight=Luxalpha"ttp://www.justice.public.lu/fr/actualites/2010/03/luxalpha-recevabilite-qualite-actionnaire/index.html?highlight=Luxalpha Luxalpha recevabilit qualit actionnaire   HYPERLINK "http://www.legilux.public.lu/leg/a/archives/2002/0151/a151.pdf" \l "page=2"http://www.legilux.public.lu/leg/a/archives/2002/0151/a151.pdf#page=2  (121 258) Unnamed Petitioner] v. UBS S.A. , UBS Third Party Management Co., S.A. , UBS Fund Services S.A. , UBS AG ; Ernst & Young, SA v. LuxAlpha SICAV, Alain Rukavina and Paul Laplume (125 283); UBS S.A. UBS Third Party Management Co., S.A., UBS Fund Services S.A., UBS SG v. LuxAlpha SICAV, Alain Rukavina and Paul LaPlume (125 482). Vidi na stranicama Okru~nog luksemburakog suda; h HYPERLINK "ttp://www.justice.public.lu/fr/actualites/2010/03/luxalpha-recevabilite-qualite actionnaire/index.html?highlight=Luxalpha"ttp://www.justice.public.lu/fr/actualites/2010/03/luxalpha-recevabilite-qualite actionnaire/index.html?highlight=Luxalpha i  HYPERLINK "http://www.cicilycorbett.com/articles/LuxFinal.pdf"http://www.cicilycorbett.com/articles/LuxFinal.pdf (engleski neslu~beni prijevod presude).  Ulagateljeve dionice SICAV fonda je za njegov ra un dr~ao financijski posrednik - Bank of Luxembourg koja je ozna ena kao dioni ar u registru Luxalpha fonda.  (121 258) Unnamed Petitioner] v. UBS S.A. , UBS Third Party Management Co., S.A. , UBS Fund Services S.A. , UBS AG (gdje prva tri tu~ena imaju svoje sjediate u Luksemburgu na istim adresama, dok posljednje druatvo ima svoje sjediate u Zurichu te je osnovano prema avicarskom pravu).  Ernst & Young, SA v. LuxAlpha SICAV, Alain Rukavina and Paul Laplume (125 283)  UBS S.A. UBS Third Party Management Co., S.A., UBS Fund Services S.A., UBS SG v. LuxAlpha SICAV, Alain Rukavina and Paul LaPlume (125 482)  Prema l. 36. depozitar je ''odgovoran, prema luksemburakom pravu, za bilo koju atetu nanesenu ulagateljima koja je rezultat neispunjenja ili neurednog ispunjenja svojih obveza.''  Odluka od 10, kolovoza 1891. (Pas. 3, str. 537.)  Op. cit. u bilj. 61, str. 22. Kratko objaanjenje poimanja  ut singuli i  ut universi aktivne legitimacije u francuskom pravu prema francuskoj doktrini, vidi Jakaa Barbi: Pravo druatava, Knjiga druga. Druatva kapitala Svezak I. Dioni ko druatvo, V. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, Organizator 2010, str. 806.  Op. cit. u bilj. 61, str. 15. i 18. navedene presude (dostupne na  HYPERLINK "http://www.cicilycorbett.com/articles/LuxFinal.pdf"http://www.cicilycorbett.com/articles/LuxFinal.pdf.)  Sada l. 24. UCITS IV Direktive.  To prema shvaanju suda proizlazi iz l. 26. Zakona (''SICAV je podvrgnut odredbama primjenjivim na dioni ko druatvo, ukoliko ovim Zakonom nije odreeno druga ije.'').  U njema koj pravnoj doktrini dioni ko druatvo s varijabilnim kapitalom (Investmentaktiengesellschaft mit vernderlichem Kapital) se ne usporeuje s  klasi nim dioni kim druatvom ve s fondovima bez pravne osobnosti. Vidi: GRUHN, A. M. : Die deutsche Investmentaktiengesellschaft  Ein Investmentfondsprodukt im Mantel einer Aktiengesellschaft, Berlin, 2011; BAUMS, T., KIEM, R.: Die Investmentaktiengesellschaft mit vernderlichem Kapital, Festschrift fr Walter Hadding zum 70. Geburtstag, Berlin, 2004, str. 741-757; FOCK, T., HARTIG, H.: Ist die Investmentaktiengesellschaft berhaupt eine Aktiengesellschaft, Festschrift fr Sebastian Spiegelberger zum 70. Geburtstag, Bonn, 2009, str. 653-666. Tako i Investmentgesetz, od 15. 12. 2003. (BGBl. I S. 2676), zadnja izmjena 26. lipnja 2012 (BGBl. I S. 1375), U Njema koj se ulagateljima Investmentaktiengesellschaft mit vernderlichem Kapital priznaje pravo na izravnu tu~bu kao i ulagateljima u UCITS fondove bez pravne osobnosti. Vidi: GRUHN, A. M. op. cit., str. 216-217.  Pretpostavljamo da je putem te konstrukcije tu~itelj pokuaao izvesti svoju aktivnu legitimaciju za voenje kondemnatorne parnice. O tome viae: Mihajlo Dika, Graansko parni no pravo, Stranke, njihovi zastupnici i trei u parni nom postupku, IV. knjiga, Zagreb 2008, str. 75 i dalje.  Op. cit. u bilj. 61, str. 19.  Guy-Auguste Likillimba Le prejudice individual et/ou collectif en droit des groupements, RTDcom 2009, str. 1, br. 20, str. 20. navedene presude  Op. cit. u bilj. 61, str. 21.  Cass. Com. Franaise, 7 Mars 2006, no 04-16536, Bulletin 2006, IV, No 61, str. 61  Cass.com. 26 Janvier 1970, no 67-14.787, Cass.com. 18 Juillet 1989, no 87-20.261, Cass.com., 1 Avril 1997, no 94-18.912., Citirano prema: op. cit. u bilj. 61, str. 22.  http://www.ehp.lu/legal-topics/newsletters-and-alerts/newsletter-detail/article/inadmissibility-of-the-claim-of-an-investor-against-the-depositary-bank-of-a-sicav/  Cour de cassation, Chambre commerciale, 12 juillet 2011., N: 10-24006 , dostupna na: http://droit-finances.commentcamarche.net/jurisprudence/cour-de-cassation-1/indedits-2/3364413-cour-de-cassation-civile-chambre-commerciale-12-juillet-2011-10-24-006-inedit  Sud se poziva na Konvenciju o nadle~nosti i priznanju sudskih odluka u graanskim i trgova kim stvarima iz Lugana od 30.07.2007. godine, jer je tu~enik pravna osoba sa sjediatem u `vicarskoj, a `vicarska je potpisnica te konvencije. Lugano konvencija je ekvivalent Brisel I Uredbe, ali za podru je izvan EU. Vidi: Convention on jurisdiction and the recognition and enforcement of judgments in civil and commercial matters (Lugano Convention; SR 0.275.12) Lugano, 30.10. 2007, kojom je izmijenjena Lugano Convention on jurisdiction and enforcement of judgments in civil and commercial matters of 16 September 1988 (SR 0.275.11)  Op. cit. u bilj. 82. par. 3.  Francusko pravo ovaj oblik odgovornosti kao i uostalom odgovornost iz prospekta podvodi pod izvanugovornu odgovornost te primjenjuje l. 1382. francuskog Code Civile. Urlich Magnus, Peter Mankowski (eds.) Brussels I Regulation, 2nd ed. 2012., str. 1301. O prijeporima o pravnoj naravi odgovornosti iz prospekta vidi: Edita ulinovi Herc, Antonija Zubovi: Prospekt i odgovornost iz prospekta pri javnoj ponudi vrijednosnih papira u hrvatskom i usporednom pravu, Zbornik radova meunarodnog savjetovanja, "Aktualnosti graanskog i trgova kog zakonodavstva i pravne prakse". Mostar 2009, str. 162-185.  l. 14. Francuskog zakona o investicijskim fondovima (koji regulira davanje odobrenja UCTIS fondu i uvjete trgovanja stranog fonda s tzv. europskom putovnicom u Francuskoj), Uredba AMF-a (Dcret n 2003-1104 du 21 novembre 2003) te mialjenje Komisije za upravljanje burzom..  L Autorit des marchs financiers  francusko regulatorno tijelo Tvrdio je da se s trgovanjem dionica fonda zapo elo ve u studenom 2004. godine, a da je odobrenje za trgovanje u Francuskoj fond dobio tek 25. o~ujka 2005. godine.  No kako je  nekakvo odobrenje ipak donijeto u o~ujku 2005. godine, a do kupnje dionica fonda je doalo prije tog datuma, sud je smatrao da AMF, predmetnim odobrenjem nije tek tada dopustio trgovanje u Francuskoj, nego da je odobrenje donijeto kako bi se upozorilo fond menad~era da je du~an u roku od dvije godine od po etka trgovanja uskladiti strukturu portfelja fonda s francuskim propisima. No zbunjujue, je to da se sud pozvao na propis koji je mjerodavan za fondove rizi nog kapitala a ovdje se radi o UCITS fondu, za koji sama UCITS direktiva predvia jasna ograni enja ulaganja. (op. aut.)  Akademik Barbi smatra da nije prihvatljivo dioni arima dodijeliti pravo podnoatenja tu~be umjesto druatva (objaanjeno na primjeru tu~be druatva prema lanovima uprave) jer je njima nastupila samo refleksna ateta. Vidi Jakaa Barbi: Pravo druatava, Knjiga druga. Druatva kapitala Svezak I. Dioni ko druatvo, V. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, Organizator 2010, str. 807.  Vidi objaanjenje u biljeaci 74. ovog rada i tamo citiranu njema ku literaturu.  Postavlja se pitanje, ako je rije  o procesnoj pretpostavci zna i li to da sud o tome pazi po slu~benoj du~nosti. U izvorniku; ''A person domiciled in a Member State may, in anotherMember State, be sued in matters relating to tort, delict or quasi-delict, in the courts for the place where the harmful event occurred or may occur.''. Vidi viae Urlich Magnus, Peter Mankowski (eds.) Brussels I Regulation  European Commentaries on Private International Law, Sellier, Mnchen, 2007, str. 186.  Handelskwekerij G.J. Bier BV v. Mines de Potasse d'Alsace SA (predmet 21/76)[1976.] ECR 1735 i seq.paras 15/19-24/25; Dumez France SA i Tracoba SARL v. Hessische Landesbank (predmet C-220/88)[1990] ECR I-49, I-78, para. 10.; Fiona Shevill v. Presse Alliance SA (predmet C-68/93)[1995] ECR I-415, I-460 para. 20; Antonio Marinari v. Lloyd's Bank plc and Zubaidi Trading Co. (predmet C-364/93)[1995] ECR I-2719, I-2738 i ost. para. 11; Rudolf Kronhofer v. Marianne Maier, (predmet C-168/02)[2004] ECR I-6009, I-6029 i ostali para. 16.  Handelskwekerij G.J. Bier BV v. Mines de Potasse d'Alsace SA (predmet 21/76)[1976.] ECR 1735, 1747 paras 24/25; Peter Mankowski, Ulrich Magnus, op. cit. u bilj. 93. str.191. Kako je ova posebna nadle~nost iznimka od na ela actor sequitur forum rei, uvedeno je ograni enje prema kojem se pred sudom mjesta u kojem je pretrpljena ateta mo~e zahtijevati samo ateta pretrpljena u dr~avi tog foruma, no ne i sva ateta koja proizlazi iz atetnog dogaaja ukoliko prelazi granice navedene dr~ave (tzv. mosaic principle). Navedeno se smatra strukturalnim elementom l. 5. st. 3. Uredbe. Ibid., str. 192.  Ibid., str. 195.  Mjesto u kojem je osoba (tu~itelj) djelovala pouzdajui se u neistinite informacije bilo bi relevantno u slu aju kada bi se tu~itelj pozivao na uspostavu nadle~nosti temeljem kriterija mjesta nastanka atete.     PAGE  PAGE 3 $ 0 n     , 0    4 T b z   h   Jnp*:D\^` 8hvzn &Jb  `<^$Zh)#jh0l0J0Uh0lh0l6jh-u0J0U h-u6 h0lh0lh-uUh0lP   ((~--(8*8<@A$C0JLM6NtNQ$a$gd%M) T$a$gd%M)$-DM `a$gd0l$`a$$`a$Z  * : R      !z!|!v""~$$|%~%%%%%%T&X&Z&'@'n''''((((:+V++,,,,,,&,H,N/P///H1J1j5l5"8$8::;;<<>?µh0lCJ\aJmH sH h0lCJaJjh0l0J0Ujh-u0JHU h-u6jh-u0J0U h0lh0lh%M)h-uh0lF? @@@AA"BB C$C&C(C ELEbEEFrFtFvFGGG|G~GGG,Iϙr`rMrr$h'1h0l0J1>*B*CJaJph#jh'1h0lCJUaJjh'1h0lCJUaJh'1h0lCJaJh'1h0lCJKHaJh0lCJKHaJh0l0J9CJaJmH sH h0l0J96CJaJmH sH h0l0J65CJaJmH sH h0lCJaJ h0laJ h0l]aJjh0l0J0Uh0lh0lCJ]aJmH sH ,I.I0I,J.J0J2J4JKLLMMMM"M$M(M6M:M*B*CJaJphjh'1h0lCJUaJ#jh'1h0lCJUaJ>tNNP*QJQ|QZSUYt_``bdjf0jk$a$gd%M)Z$ Eƀb g^`a$gd][Y $7$a$gdon}Q$a$gd%M)LQ|Q~QXSZS\SjSlSSTTTTUUUUVVVVXXYYYpYrYtYYYYzh#h>h0l5CJOJQJ^JaJ0jh>h0l0J05CJOJQJU^JaJh'1h0l0J1>*B*phjh'1h0lU h'1h0ljh'1h0lU h0l6h.Wh0l0J1j:h0lU h0lh0ljh0lUh0lCJaJjh0l0J0Uh0lYYYYYYYYYYYYZZ ZZZ"Z(Z0Z2Z>Z@ZDZFZRZTZVZXZfZhZxZzZZZZZZZZZZZZZZZZZZ¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬%h0l5CJOJQJ^JaJmH sH h0l5CJOJQJ^JaJ+h>h0l5CJOJQJ^JaJmH sH #h>h0l5CJOJQJ^JaJ&h>h0l56CJOJQJ^JaJ.h>h0l56CJOJQJ^JaJmH sH 1ZZZZZZZ[<[R[V[\[^[j[l[n[p[x[z[~[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\\ \\\\\\\"\$\0\2\>\@\B\D\J\L\¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬h0l5CJOJQJ^JaJ+h>h0l5CJOJQJ^JaJmHsH#h>h0l5CJOJQJ^JaJ&h0lh0l56CJOJQJ^JaJ.h0lh0l56CJOJQJ^JaJmHsH>L\d\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]]]]]״ממ״מ״מ״tZt2jh>h0l5CJOJQJU^JaJ,jh>h0l5CJOJQJU^JaJ%h0l5CJOJQJ^JaJmH sH +h>h0l5CJOJQJ^JaJmH sH h0l5CJOJQJ^JaJ&h>h0l56CJOJQJ^JaJ#h>h0l5CJOJQJ^JaJ+h>h0l5CJOJQJ^JaJmHsH]d^f^h^j^^^^l_n_t_v_x__`` ```bbddddddddddμμμ{r{{cXc{h0l6CJ\aJh0l6CJ\aJmH sH h0l6CJaJh0lCJaJh0l6mH sH h0lmH sH h0ljh0l0J0U2jh>h0l5CJOJQJU^JaJ#h>h0l5CJOJQJ^JaJ,jh>h0l5CJOJQJU^JaJ3h>h0l0J15>*B*CJOJQJ^JaJphddeee e"e$e&e*e,eeDeFeNePe\e^efehenepeze|eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeehfjflfnf*gXgZghhhĵ#jph"h0lCJUaJh"h0lCJaJjh"h0lCJUaJh"h0lCJ\aJh"h0l6CJ\aJjh0l0J0Uh0lh0lCJaJh0lCJaJmH sH 7hii.j0j2jkkkkkkllllll0l2lDlHlNlPlTl\ldltl|l~llllllllnn0n2nnnndofozo|o~ooooooooֱּּּּּּּּּּּּּּޱޱ֌֌֌h0lCJaJmH sH  h"h0l#j h"h0lCJUaJh"h0lCJaJh0lCJaJmHsHjh0l0J0Uh0lh0lCJaJjh"h0lCJUaJ$h"h0l0J1>*B*CJaJph7k|oqNsuz|},L2p0N $d7$a$gd%M)Q$a$gd%M)$-DM a$gd%M)$a$gd%M)ooooooooooopppp pppp p"p$p&p0p2p:pr@rTrVrjrlrxrzrrrrrrrrrrrrrrh0lCJaJh.Wh0l0J1CJaJ h0lh0l0J1CJaJmH sH jh0lCJUaJmHsH+j h.Wh0lCJUaJmHsHh1h0lCJaJh0lh0lCJaJmH sH *B*CJaJph#j5 h"h0lCJUaJh"h0lCJaJjh"h0lCJUaJh0lh0lCJaJmHsHjh0l0J0Uh0lh0lCJaJh1h0lCJaJh0lh0lCJaJmH sH nwpw xxxxyyy$y,y8yDyFyHyyyy~zzzzzzzzZ{\{^{{{| |||| ||||J}L}~}啸啸q#jh"h0lCJUaJ#jh"h0lCJUaJ!jh"h0l0J0CJUaJ#jh"h0lCJUaJh0lCJaJ$h"h0l0J1>*B*CJaJph#jh"h0lCJUaJh"h0lCJaJjh"h0lCJUaJ*~}}}}}~ ~"~~~ (*,́ҁ,.0΃Ѓ,.2о۫Й۫Јv۫Ј#jh"h0lCJUaJ!jh"h0l0J0CJUaJ#jh"h0lCJUaJ$h"h0l0J1>*B*CJaJph#jh"h0lCJUaJh"h0lCJaJjh"h0lCJUaJh0lCJaJjh0l0J0Uh0l(2JLNPRbdtƴѡƄ}r}drUr}}Q}F}h"h0lmH sH h0lh"h0l0J1>*B*phjh"h0lUjh"h0lU h"h0ljh"h0l0J0Uh0l0J1>*B*CJaJph$h"h0l0J1>*B*CJaJph#jjh"h0lCJUaJh"h0lCJaJjh"h0lCJUaJ h"h0lCJKHaJmH sH h"h0lCJaJmH sH 024$24pr024ְֹֹzi^h"h0lCJaJ!jh"h0l0J0CJUaJh"h0l] h0l]jh0l0J0Uh0ljh"h0l0J0Uj;h"h0lUh"h0lKHh"h0l0J1>*B*phjh"h0lUjh"h0lUh"h0lKHmH sH  h"h0lh"h0lmH sH $ NP8Vp6d.0`PRTVh밬xh0l6fHq h0lfHq h0l6h0lB*\ph"""h0l6B*\ph"""h0ljh0l0J0Uh"h0lKHh"h0l0J1>*B*phjh"h0lUjh"h0lU h"h0ljh"h0l0J0U/.R<ޫҲȷĻvx($a$gd%M)Q$a$gd0l $da$gd%M)Q$a$gd%M)Ĩ*:<>@Vޫn`вҲԲֲ &(.0<>JLdfrtvx¶ĶжҶֶض긯 h0l\] h0l\h0l\mHsHh0l\]mHsHh0lB*CJaJmH phsH h0lCJaJ h0l6jh0l0J0Uh0lh0lB*phh0l6B*ph@  "(*68:<HJPRlnpr~Ʒȷʷ8xĻƻvxxzvVnb(*, ܻܶܪܶܶܶܶܶܶh0lfHq h0l6jh0l0JHU h0l6\ h0l0JFjh0l0J0Uh0lh0l\mHsH h0l\] h0l\h0l\]mHsHB *.:<HL\^rv(º°°›‰xh=0J[mHnHu h0l0J[jh0l0J[UjhZUhZh0l6CJaJh0lCJaJjh0l0J0Uh'1h0l6h0lh'1h0l0J65h0l0J656 h0l0J6 h0l6h0l0J9mH sH  h0l0J9h0l0J96mH sH /$-DM `a$gd0lZh]hgd5T Z&`#$gdb[h-uhZh0l,1h. A!"#$% DyK yK vhttp://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2043345SDyK FC:\Edita\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.IE5\38CE84U0\Anita K. Krug: ''The Regulatory Response to Madoff'', dostupno na: http:\papers.ssrn.com\sol3\papers.cfm?abstract_id=1682610DyK Yener Coskun, Ponzi Finance from Mr. Ponzi to Mr. Madoff , dostupno na: http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1746742yK Yener Coskun, Ponzi Finance from Mr. Ponzi to Mr. Madoff, dostupno na: http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1746742yX;H,]ą'cDyK yK Xhttp://www.justice.gov/usao/nys/madoff.htmlDyK yK ~http://papers.ssrn.com/sol3/cf_dev/AbsByAuth.cfm?per_id=136349DyK yK thttp://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=159510DyK yK <http://oliviersciales.typepad.com/sif_sicar_soparfi/2009/01/role-of-the-depositary-in-a-luxembourg-ucits-fund-an-overview-as-a-result-of-the-madoff-case.htmlDyK yK http://www.victime-fraude-madoff.org/images/Luxalpha%20assignation.pdfDyK chttp://www.cs-avocats.lu/legal-news/investment_management/madoff-case-luxalpha-sicav-decision-cssfyK http://www.cs-avocats.lu/legal-news/investment_management/madoff-case-luxalpha-sicav-decision-cssfyX;H,]ą'cwDyK yK http://www.cs-avocats.lu/legal-news/investment_management/madoff-case-luxembourg-court-orders-windingup-luxalpha-herald-lux-funds/!DyK yK http://oliviersciales.typepad.com/sif_sicar_soparfi/madoff-case---update-on-luxembourg/DyK yK http://findarticles.com/p/articles/mi_m0ITW/is_3_92/ai_n45539310/DyK yK http://findarticles.com/p/articles/mi_m0ITW/is_3_92/ai_n45539310/pg_3/DyK yK http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=akGJHmBUM5_QDyK yK http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a8KUxW1cXdvUDyK yK http://www.intellasia.net/news/articles/finance/111255812.shtmlDyK yK http://www.intellasia.net/news/articles/finance/111255812.shtmlDyK yK dhttp://www.esma.europa.eu/system/files/09_088.pdfgDyK yK http://www.justice.public.lu/fr/actualites/2010/03/luxalpha-recevabilite-qualite-actionnaire/index.html?highlight=LuxalphaDyK  yK ~http://www.legilux.public.lu/leg/a/archives/2002/0151/a151.pdfpage=2iDyK yK ttp://www.justice.public.lu/fr/actualites/2010/03/luxalpha-recevabilite-qualite%20actionnaire/index.html?highlight=LuxalphaDyK yK fhttp://www.cicilycorbett.com/articles/LuxFinal.pdfDyK yK fhttp://www.cicilycorbett.com/articles/LuxFinal.pdf\b@b Normal 1$A$*$/B*OJQJCJmHnHsHPJ^JaJ_HtHh@h Heading 1@& & F & F<$OJQJCJ 5KH^JaJ \N@N Heading 2@& & F & F B*ph^JDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List 6O6 WW8Num1z0 OJQJ^J6O6 WW8Num2z0 OJQJ^J.O. WW8Num4z0>*6O!6 WW8Num5z0 OJQJ^J:O1: WW8Num6z0OJQJCJ^J:OA: WW8Num6z1OJQJCJ^J:OQ: WW8Num6z2OJQJCJ^J:Oa: WW8Num7z0OJQJCJ^J:Oq: WW8Num7z1OJQJCJ^J:O: WW8Num7z2OJQJCJ^J6O6 WW8Num8z0 OJQJ^J.O. WW8Num9z0^J8O8 WW8Num11z0 OJQJ^J8O8 WW8Num12z0 OJQJ^J8O8 WW8Num13z0 OJQJ^J8O8 WW8Num14z0 OJQJ^J8O8 WW8Num15z0 OJQJ^J8O8 WW8Num16z0 OJQJ^J<O< WW8Num17z0OJQJCJ^J<O!< WW8Num17z1OJQJCJ^J<O1< WW8Num17z2OJQJCJ^J<OA< WW8Num19z0OJQJCJ^J<OQ< WW8Num19z1OJQJCJ^J<Oa< WW8Num19z2OJQJCJ^J<Oq< WW8Num20z0OJQJCJ^J<O< WW8Num20z1OJQJCJ^J<O< WW8Num20z2OJQJCJ^J<O< WW8Num21z0OJQJCJ^J<O< WW8Num21z1OJQJCJ^J<O< WW8Num21z2OJQJCJ^J8O8 WW8Num22z0 OJQJ^JDA@D Default Paragraph FontDOD  Char1 Char Char mHsH_HBOB Footnote CharactersH*6U@6 Hyperlink B*ph>*`O!` Char Char120:B*mHph$>OJQJCJ @sH^JaJ _HO1 hps:OA: date5B*ph333CJ5aJ\@OQ@ hl11 B*ph5fHq De`\*W@a* Strong5\&Oq& text6>*<O< filesize2S*7CJ>*aJ.X@. Emphasis6]>O> date published timeO fn2O2 post-comments,O, dsq-postidVOV goog_qs-tidbit goog_qs-tidbit-0HOH Footnote Text Char CJ^JaJO 6f8_ctl00_cphregistersmasterpage_c1wrptfundregisterdata^JBOB Char Char2OJQJCJ^JaJB'@!B Comment ReferenceCJaJ.O1. Char Char12OA2 Char Char5\FV@QF FollowedHyperlink B* ph>*HOaH WW-Footnote CharactersH*FOqF  Char1 Char Char1 mHsH_H@&@@ Footnote ReferenceH*>*@> Endnote ReferenceH*<O< Endnote CharactersNON Heading Kx$OJQJCJPJ ^JaJ6B@6 Body Text Lx(/@( ListM^JH"@H Caption Nxx $CJ6^JaJ].O. IndexO $^JpOp WW-Default P1$7$*$5B*mHnHphOJQJCJsHPJ^JaJ_HtH>@> Footnote TextQCJaJDZ@"D Plain TextROJQJCJ^JaJ>T@> Block TextS B*ph^J<^@B< Normal (Web) TBORB wp-caption-text UjObj List ParagraphVd^]`m$OJQJCJ^JaJP@rP Balloon TextWOJQJCJmHsH^JaJ<@< Comment TextXCJaJHj@H Comment SubjectYmHsH5\4 @4 5TFooter Z p#.)@. 5T Page Number %M:!##k$$%&+(9+- /q344[55k78?9+::;<==6?? @A#C?CgEJKbLINOoS\T$UWX[]&^e^j_~giru{قփC  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFf 9 f X [|i4Y E""$%&&)*+ ,,N--.//Q0W4u55(6I66H778h;;=>?:BC DDEHhJ|JPKSK %Vi ./0   :;OP()i j """""*#+#$$&&))E,F,G,z,{,J.K.00_2`2^5_5{6|6.:/:0:1:a:b:::t<u<??A&C'CDDGGIIKKNNQQsSUUWWWXXZ(^)^aa:d;dggnjojpj}j~jwlxlvnwnrrvvxxFG39 ČJMlǓדߔ 6gJ%٤?x"ȭX(˳=ʵٸɾ[|п{!&+m?/F08@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0@0@0@00@0@0@0@0@0@00@00@0@0@0@00@00@00@00@00@00@0@0@00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0@0@0@00@00@00@00@00@0@0@0@0@0@0@0@0@00@00@00P0@P0@Q0@Q0@Q0@Q0Q0@Q00@00@0P0P0P0P0@X0@X0@0@0@V0@V0V00@00@0V0@00@00@0@0@0@00@0@0@00@000000@00@0@0@00@T0@Q0@Q0@T0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@0@Q0@Q0@ 0@Q0@Q0@Q0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@Q0@0@Q0 0 0]P@0@0@0@0@Z0@Z0@0@Z0@Z0@0P 0 0 ./0   :;OP()i j """""*#$&&))E,F,G,z,{,J.K.00_2`2^5_5{6|6.:/:0:1:a:b:::t<u<??A&C'CDDGGIIKKNNQQsSUUWWWXXZ(^)^aa:d;dggnjojpj}j~jwlxlvnwnrrvvxxFG39 ČJMlǓדߔ 6gJ%٤?x"ȭX(˳=ʵٸɾ[|п{!&+m?/F00QtY00P00N00 00 00 00 00a00_00P00Q00Q00Q00Q8Z00P00N0 0Q0 0Q0 0P0 0N00 00 00 00 ȑ00U00P00Q00Qȑ00U00P00Q00Q00Q00Q00Q00P00N00 00 00 00 00000000ȑ0-0K.ȑ0-0J00I00H000 0 0 0 0000 00 0 0-0 0+00 00 00 00 00 00,00 00 000000000000000000ȑ0L0100000*0!0*0!ȑ0S00Tȑ0S0/ȑ0S0-0*00*0!0*0!0*0!0*00*00"0 0000"0 0"0 0"0 0600"00"00"00V0V0V000?000@000@0000000ȑ0w0ȑ0w0ȑ0w00000000L00L00L00!0ȑ000!0@00)00)00)00-0ȑ0ȑ00-0000X0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0]Pȑ00ȑ00ȑ00ȑ00000000ȑ00 $$$'<&\>:XLl8|`Z?,ILQYZL\]dhoBqrnw~}2 ostvwxz{|}!Q.tNkpruy~q  '!!9 E Q13{Wj]>N~>[ ` !O!F"""V###$%%'&&&O((Q)W))) /L//SKXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX_GoBack22 _f*z+3@M"+,5{}!+AGX`nxCM  T ` W c X j m | 3 6 7 = MPMU2<PZ]fgmvr|'1JVZcdf\fj r !N!W!!!I"S"#####c#i#####$"$#$-$.$8$y$$&&&&&&'"'''((("(#(*(i(t((()*A*O**+;+A+++++++*,6,R,Z,i,s,,,,,,,,,- ---------. .4.<.Q.[.c/m/////0 0v000000000000001%1X1b1 222 22233;3333344P5Z555555555555566@6A6I6n6x6667 7!7(777778829>9 :*::;J;L;;;w<{<|<<<<= ===F=P===========j>s>??????@-@G@P@@@@@@@ BBBBBBBB!D+D-D/D7D9DDDDDE"EJELEEEEEEEEEF F]F_F|FFFFFFGGGG"H+H^HhHiHpH}HHHHHH`ImIIIZJdJJJKKNKOKVKgKrK>NHNNNQQRRR"R#R(RyRRRRRRRS8SBSSSOTQTtT}TgWiWWWWWWWWWXXYYY!Y"Y'YYYQ[S[_[h[q[s[u[{[[[]]^^)^1^____9`;`C`L`8a@aaabbbbccdd eeeefffffggghh`hlhhhjjkkkkNlZl[ldlelnl/m7mmminsnnnnnookpup|ppqqqqqqqqssqt{tuuuuuuuuuufvmv3w=w\wfwx xx#xcxqxxxx y%y.yzzizkzwz}zzzzzR{[{{{{{ ||||~~Հ݀ LYOY ˇՇ 3@J3< $&)*34:>HIOP]dluxyŐѐҐՐ֐-56>\^nzؒߒɓ˓ٓۓ +/35@EST^_gkwx{|NZ#$/267;<CKQRTU[\]^efnovyИۘݘ  !"#'(+,./34679:;<>?CDJKQRSTWXd}ÝĝŝǝȝНѝԝ՝ٝ  "#'(*qtužÞǞ'01349<JKTVYZ\`dlpq|  +,4<BKOSYZ]^dgrsyz}~9;<CDFhnt|}ۦܦݦԪתتުߪ$016:CDGHKLRpu'*+56:LQRV˭ҭ.6-2389CDFYarwzѰְװܰݰ%*8<=Dluvyz~*6}³׳޳߳ )1 &*+2LQRWXbcewҵԵ۵,8¶ƶ UZ[a ιtwxĺźʺ˺ݺ"'5?JKNOUV]^afpȻɻһӻ׻ػ&IYmq̼ͼ+7qsux˾ξ׾ "$*9;]_adhl~ҿֿ׿ڿ߿$(),16\^`cgk#'+46=>INU17 &BDW[djkqsxy  "*-89;<EFIJPQWXdeknwz/78;<CDNcex~JOPV  $(*049:@EHIOPSTW^cdghopuv~ 1@FJQVZadj#)*2qy}HW]ahmqx{',-5146<=Ftv$%UVhi -1  9;NP')h j """")#+#$$&&))D,G,y,{,I.K.00^2`2]5`5z6|6-:1:`:b:::s<u<??AA%C'CDDGGIIKKNNQQrSsSUUWWWWXXZZ'^)^aa9d;dggmjpj|j~jvlxlunwnrrvvxxEG2351; ÌLOknƓɓ֓ٓޔ 8iIL$}ʤؤ+q>w!$ǭʭW'*ʳͳ<?ɵ̵ظ۸Ⱦ˾Z]{~Ͽҿz} #%( *-lo>A.1EH33333Ǔѓד3 6?ʵ۵ȶ Ÿٸ Bb|d bl/F3P^`P@@^@`0^`0``^``^`^`^``^``00^0`$#H&=_E!)#%M):5*'1?93=PTPY][Yb[?\-u}on}s13lW5T"Zc>n 0lCzdiU@ww ww8        # $ ( , -./0123:=?@AHKPQRSTUY2Z2]2_2d2h2j2k <@ "&(46<>FHNPX`@dfhjln|t@UnknownEdita Gz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&{ @Calibri;Wingdings?5 z Courier New7K@Cambria5& zaTahomai&Liberation SansArial Unicode MSKWenQuanYi Zen Hei"hEb gc gStM{w4d 2QX>7EditaEdita Oh+'0l   ( 4 @LT\d7Edita Normal.dotEdita7Microsoft Office Word@:@@a?@ [St՜.+,D՜.+,0 hp  HOMEM' 7 Titleh 8@ _PID_HLINKSA lrB3http://www.cicilycorbett.com/articles/LuxFinal.pdf lr?3http://www.cicilycorbett.com/articles/LuxFinal.pdf ,?<|ttp://www.justice.public.lu/fr/actualites/2010/03/luxalpha-recevabilite-qualite%20actionnaire/index.html?highlight=Luxalpha ]W9?http://www.legilux.public.lu/leg/a/archives/2002/0151/a151.pdfpage=2o6{http://www.justice.public.lu/fr/actualites/2010/03/luxalpha-recevabilite-qualite-actionnaire/index.html?highlight=Luxalpha V832http://www.esma.europa.eu/system/files/09_088.pdf 6t0@http://www.intellasia.net/news/articles/finance/111255812.shtml 6t-@http://www.intellasia.net/news/articles/finance/111255812.shtml i6*Dhttp://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a8KUxW1cXdvU xE'Dhttp://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=akGJHmBUM5_Q Ox$Ghttp://findarticles.com/p/articles/mi_m0ITW/is_3_92/ai_n45539310/pg_3/ 4x!Bhttp://findarticles.com/p/articles/mi_m0ITW/is_3_92/ai_n45539310/ +dXhttp://oliviersciales.typepad.com/sif_sicar_soparfi/madoff-case---update-on-luxembourg/  (http://www.cs-avocats.lu/legal-news/investment_management/madoff-case-luxembourg-court-orders-windingup-luxalpha-herald-lux-funds/ B=chttp://www.cs-avocats.lu/legal-news/investment_management/madoff-case-luxalpha-sicav-decision-cssf *lGhttp://www.victime-fraude-madoff.org/images/Luxalpha%20assignation.pdf  Uhttp://oliviersciales.typepad.com/sif_sicar_soparfi/2009/01/role-of-the-depositary-in-a-luxembourg-ucits-fund-an-overview-as-a-result-of-the-madoff-case.html ,:http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=159510 47 ?http://papers.ssrn.com/sol3/cf_dev/AbsByAuth.cfm?per_id=136349 h/ ,http://www.justice.gov/usao/nys/madoff.html 3 Yener Coskun, Ponzi Finance from Mr. Ponzi to Mr. Madoff, dostupno na: http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1746742 !vC:\Edita\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.IE5\38CE84U0\Anita K. Krug: ''The Regulatory Response to Madoff'', dostupno na: http:\papers.ssrn.com\sol3\papers.cfm?abstract_id=1682610 (;http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2043345   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\^_`abcdfghijklmnotRoot Entry F,[vData 1TableWordDocument. SummaryInformation(]DocumentSummaryInformation8eCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q