Pregled bibliografske jedinice broj: 65397
Kvantitativna analiza nekih svojstava duhana tipa burley
Kvantitativna analiza nekih svojstava duhana tipa burley, 1997., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 65397 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kvantitativna analiza nekih svojstava duhana tipa burley
(Quantitative analysis of some traits in burley tobacco)
Autori
Butorac, Jasminka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.04
Godina
1997
Stranica
151
Mentor
Vasilj, Đurđica
Neposredni voditelj
Kozumplik, Vinko
Ključne riječi
duhan; burley; heritabilnost; heterozis; inbriding depresija; opće i specifične kombinacijske sposobnosti; komponente genetske varijance; regresijska analiza; agronomska; morfološka i kemijska svojstva; kultivari
(tobacco; burley; heritability; heterosis; inbreeding depression; general and specific combining abilities; components of genetic variance; regression analysis; agronomic; morphological and chemical traits; cultivars)
Sažetak
Poznavanje načina nasljeđivanja nekog svojstva od presudne je važnosti za uspješnost selekcijskog postupka. Kako je većina svojstava u duhana kvantitativne prirode i s obzirom da je ovo područje još nedovoljno istraženo, i ovim istraživanjima nastojalo se potvrditi, ali i otkriti neka nova saznanja vezana s načinom nasljeđivanja kvantitativnih svojstava duhana.
U istraživanja uključen je bio duhan tipa burley zbog njegove važnosti u proizvodnji cigareta blend tipa, ali i nedovoljnog poznavanja kvantitativnog nasljeđivanja važnijih svojstava duhana na domaćim genetskim materijalima, te problemima vezanih s proizvodnjom ovog tipa duhana u uzgojnim uvjetima Hrvatske. U tu svrhu provedena su četverogodišnja sortna istraživanja u razdoblju od 1992. do 1995. godine na Pokušalištu Duhanskog instituta Zagreb u Božjakovini. Cilj istraživanja bio je višestruk i to: utvrditi heritabilnost u širem (Mather, 1949) i u užem smislu (Mahmud i Kramer, 1951), heterozis učinak u F1 i inbriding depresiju u F2 generaciji križanja za određena gospodarska, morfološka i kemijska svojstva, opće i specifične kombinacijske sposobnosti (Griffing, 1956a) i komponente genetske varijance (Jinks, 1954, Hayman, 1954b i Mather i Jinks, 1971) za određena morfološka svojstva.
Pokus je proveden prema metodi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Za ova istraživanja odabrana su četiri linijska kultivara (TN 86, BL1, Hy 71 i Poseydon), kao početni genetski materijal. Na osnovi provedenog polovičnog dialelnog križanja u prvoj godini istraživanja u pokusu je bilo zastupljeno, uz četiri odabrana linijska kultivara, i šest njihovih F1 hibrida: Hy 71×TN 86, Hy 71×BL1, Hy 71×Poseydon, Poseydon×BL1, Poseydon×TN 86 i TN 86×BL1. U ostalim godinama istraživanja pokus je proširen na F2, Bc1 i Bc2 generacije križanja. Istraživana su sljedeća svojstva: prinos, visina biljke na početku cvatnje, broj listova, početak cvatnje, dužina i širina, odnos dužine i širine, površina, debljina i težina 12. lista, sadržaj nikotina, bjelančevina i ukupnog dušika.
Rezultati provedenih istraživanja mogli bi se ukratko sumirati na ovaj način.
Za sva istraživana svojstva za cijelu populaciju procjenjena je srednje visoka heritabilnost u širem smislu, ali i vrlo niska u užem smislu. Dobiveni rezultati procjenjene heritabilnosti za pojedine genotipove ukazuju da su genotipovi Poseydon×TN 86 i TN 86×BL1 ostvarili najviše vrijednosti za većinu istraživanih svojstava.
Prisutna je pojava pozitivnog heterozis učinka za prinos, visinu biljke na početku cvatnje, broj listova, dužinu i širinu, površinu, debljinu i težinu 12. lista u odnosu na roditelja s višim vrijednostima za ova svojstva. Općenito, dobivene vrijednosti ukazuju na veće povećanje srednjih vrijednosti u odnosu na roditeljski prosjek. Negativan heterozis učinak procjenjen je za početak cvatnje, te sadržaj nikotina, bjelančevina i ukupnog dušika.
Utvrđena je i pozitivna inbriding depresija za ona svojstva u kojih je prisutan i pozitivan heterozis učinak, osim za sadržaj bjelančevina.
Dobivene su signifikantne opće i specifične kombinacijske sposobnosti za sva istraživana svojstva, ali ne i sve godine istraživanja. Prema dobivenim rezultatima najbolji opći kombinatori za većinu svojstava su genotipovi TN 86 i Poseydon, a specifične kombinacije Hy 71×BL1 i Poseydon×BL1. Iz odnosa OKS/SKS vidljivo je da je za sva istraživana svojstva i većinu godina istraživanja procjenjena veća vrijednost opće kombinacijske sposobnosti.
Za razliku od kombinacijskih sposobnosti, prema komponentama genetske varijance procjenjena je veća vrijednost neaditivne varijance, dok je u pojedinim godinama istraživanja procjenjena aditivna i neaditivna varijanca podjednaka za visinu biljke na početku cvatnje, broj listova, početak cvatnje, dužinu i širinu, odnos dužine i širine, debljinu i težinu 12. lista. Iz ostalih rezultata proizlazi da je prisutan superdominantan način nasljeđivanja za sva istraživana svojstva, ali ne i sve godine istraživanja, te da prevladavaju dominantni geni nad recesivnima, ali ne i njihova simetrična raspodjela.
Grafičkom metodom procjenjena je superdominacija u nasljeđivanju istraživanih svojstava, a za neke godine i parcijalna dominacija za visinu biljke na početku cvatnje, broj listova, odnos dužine i širine lista i težinu 12. lista. Raspored genotipova roditelja na dijagramu rasapa duž očekivane linije regresije ukazuje na genetičku divergentnost roditelja za sva svojstva. Nositelj najvećeg broja dominantnih gena je kultivar TN 86, a recesivnih kultivari BL1 i Hy 71.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)