Naslov
Kanon i drugi. Distinktivnost i restriktivnost književnog kanona u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća
(Canon and the Others. Distinction and Restriction in Croatian 19th century Literary Canon)

Autori
Protrka Štimec, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Desničini susreti 2005-2008. Zbornik radova

Urednik/ci
Roksandić, Drago ; Cvijović Javorina, Ivana

Grad
Zagreb

Godina
2010

Raspon stranica
58-66

ISBN
978-953-56047-7-8

Ključne riječi
zapadni književni kanon, esetika, književnost, 19. stoljeće, književna republika, Pierre Boudieu, Pascale Casanova
(Western literary canon, estethics, literature, 19th century, literary republics, Pierre Boudieu, Pascale Casanova)

Sažetak
Pojam se književnosti, napose svjetske književnosti, kako je oblikovan kroz osamnaesto i devetnaesto stoljeće i kako ga zamislio J. W. Goethe, a dopunili Karl Marx i drugi, predstavlja kao univerzalan, sveobuhvatan i uključiv: vođen idejom prevladavanja "nacionalne jednostranosti i uskogrudnosti" (Marx), projekcijom "iskonskog napretka čovječanstva" i utopijskom vizijom upotpunjavanja ideje čovjeka. Realizacija ovih načela, utemeljenih na univerzalističkoj estetici Immanuela Kanta i njoj inherentnom sudu ukusa, ispostavila se, ipak, krajnje distinktivnom u izvedbi i restriktivnom u pristupu kulturnom kapitalu kao nositelju iznimne simboličke i materijalne vrijednosti. Distinktivnost suda ukusa, kao što je Pierre Bourdieu pokazao, čini pojedince drugačijima, izdvaja ih kao nositelje određenih znanja, vještina i mogućnosti – svojevrsnog kulturnog kapitala čime stvara i podupire postojeću hegemoniju društvenog sustava zasnovanu na nizu kulturnih i materijalnih nejednakosti: unutar pojedinih (regionalnih, nacionalnih, socijalnih, rodnih...) skupina, ali i između njih. Univerzalistička estetika zakriva nacionalno, religijsko, regionalno, seksualno, klasno ili rasno motiviranu nadmoć, razdvajajući one "jednakije" među jednakima od njihovih Drugih – kolonijalno potlačenih i obespravljenih. Privilegij prvih istodobno je i uzurpacija općeg estetskog zakonodavstva. U tekstu koji slijedi izdvojeni su primjeri koji pokazuju osnovne strategije nastajanja i funkcioniranja hrvatskog nacionalnog književnog kanona, njegove distinktivnosti i restriktivnosti u odnosu prema pojedincima i skupinama te načine na koji se definira prema kanonu zapadnih književnosti i prema postojećim regionalnim tradicijama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA