Pregled bibliografske jedinice broj: 653550
Koje naglaske strancima - klasične ili prihvaćene?
Koje naglaske strancima - klasične ili prihvaćene? // Savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika / Čilaš-Mikulić, M., Juričić, A., Udier, S.L. (ur.).
Zagreb: FF Press, 2012. str. 27-35 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 653550 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Koje naglaske strancima - klasične ili prihvaćene?
(What kind of pronunciation we should teach foreigners?)
Autori
Banković-Mandić, Ivančica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika
/ Čilaš-Mikulić, M., Juričić, A., Udier, S.L. - Zagreb : FF Press, 2012, 27-35
ISBN
978-953-175-436-1
Skup
Savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.07.2010. - 10.07.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
naglasci; standardna prozodija; općeprihvaćeni naglasci; hrvatski kao drugi i strani
(accent; standard prosody; received pronunciation; Croatian as foreign and second language)
Sažetak
U stručnoj suvremenoj literaturi koja se bavi naglascima uz opise hrvatske standardne prozodije (nazivane još i klasični štokavski) nailazimo i na termine – verificirana norma, uporabna norma, općeprihvaćeni izgovor, prihvaćeni izgovor itd. Zajedničko je svim tim terminima da opisuju izgovor koji odstupa od nekih naglasnih pravila hrvatskog standarda, ali je taj izgovor prihvatljiv u javnom govoru i većina ga govornika ne prepoznaje kao nestandardni oblik te dio stručnjaka smatra da bi upravo takve naglaske trebalo preporučiti u nastavi hrvatskog kao stranog. Problem je što općeprihvaćeni naglasci nisu sustavno opisani i ne može ih se naći u rječnicima i priručnicima. Autori udžbenika hrvatskog jezika za neizvorne govornike u rječnicima uglavnom ne označuju naglaske. Oni koji to ipak čine, odlučuju se za klasične naglasne oblike. Na nižim razinama učenja uglavnom se označuje samo mjesto naglaska. Neki autori označuju duge i kratke naglaske – ne analiziraju ton (uzlazni i silazni), tj. sve kratke naglaske označuju oznakom za kratkouzlazni naglasak, a sve duge naglaske oznakom za dugouzlazni. Većina lektora ne ispravlja studentima naglaske. Polaznici Croaticuma imaju jedan sat tjedno govorne vježbe. Na nižim stupnjevima ispravlja im se samo mjesto naglaska. Na najvišim stupnjevima studenti uvježbavaju i vrste naglasaka. Upoznaju se i s klasičnim i s općeprihvaćenim naglascima. Prema dosadašnjim zapažanjima bliži su im općeprihvaćeni naglasci.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-0000000-3623 - Metodologija i izrada udžbenika i testiranja za hrvatski kao drugi/strani jezik (Pranjković, Ivo, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Ivančica Banković-Mandić
(autor)