Pregled bibliografske jedinice broj: 653511
Gospa Kondžilska kao simbol identiteta i zalog povratka Hrvata u Bosnu i Hercegovinu
Gospa Kondžilska kao simbol identiteta i zalog povratka Hrvata u Bosnu i Hercegovinu // Identiteti između zbilje i naracije: višestrukost, mijene, prijepori
Zagreb, Hrvatska, 2013. (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 653511 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gospa Kondžilska kao simbol identiteta i zalog povratka Hrvata u Bosnu i Hercegovinu
(Kondžilo Madonna as a symbol of identity of Bosnian Croats)
Autori
Katić, Mario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Identiteti između zbilje i naracije: višestrukost, mijene, prijepori
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.06.2013. - 07.06.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Gospa Kondžilska; identitet; bosanski Hrvati
(Kondžilo Madonna; identity; Bosnian Croats)
Sažetak
Čudotvorna slika Majke Božje Kondžilske prvi puta se spominje 1779. godine prilikom opisa vizitacije biskupa Marka Dobretića župi Komušina. Dva i pol stoljeća slika je svrha i cilj hodočašća na brdo Kondžilo gdje se svake godine u procesiji nosi kako bi se, prema predaji, ispunio zavjet župljana. Prema predaji, sliku je pronašao musliman iz obližnjeg sela Mrkotić, čuvao ju u svom hambaru, donosila mu je obilje, ali budući da nije njegov svetac morao ju je prodati Hrvatima. Prilikom nošenja slike, nosači su se na brdu Kondžilu odmarali, i tada se dogodilo čudo. Sliku više nisu mogli podići sve dok se nisu zavjetovali da će je svake godine na Veliku Gospu, u procesiji, vraćati na to mjesto. Tijekom rata u BiH 1992-1995 slika je „dijelila“ sudbinu naroda pa je tako i prozvana „velika prognanica“. Tisuće Hrvata iz Bosne hodočastilo je slici u Zagreb i Mariju Bistricu gdje je bila smještena. Slika već tada poprima obilježja simbola identiteta koji okuplja izbjegli i raštrkani Hrvatski narod iz Bosne. Njen povratak u svetište 1999. godine danas je poprimio mitske razmjere, i smatra se ključnim trenutkom u procesu početka povratka Hrvata u Usorski kraj. Zadnjih godina intenzivno se radi na izgradnji svetišta Majke Božje Kondžilske, i uzdizanja ovoga svetišta na nacionalnu razinu i važnost. Gradnja i promjene koje su se dogodile u zadnjih godinu dana (2012.) ne samo da su povećale značaj ovog hodočasničkog mjesta, i uvele neke nove prakse, nego su stvorile sveti krajolik s istaknutim mjestima u kojima se naglašava ognjište, borba Hrvata u ratu, žrtve poginulih, križni put Krista te na kraju samo mjesto Kondžilo kao centralno mjesto, simbol postojanja, i opstanka Hrvata u Bosni. Svi ti toposi svetoga krajolika čine temeljnu misiju koju Kondžilo kao institucijsko hodočasničko mjesto pokušava promovirati: svetost ognjišta, nužnost povratka Hrvata u Bosnu, temelji Hrvatskog naroda u štovanju predaka, poginulih branitelja te vjeri u Isusa i njegovu, i našu majku – „kraljicu Hrvata“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija