ࡱ> _&bjbj,E,EWN/N/c2% #.Q$   !!!8Y%T!=fyL"BH\ ddddddd$1hjdM h"hhduue 0 0 0hul d 0hd 0 0|[D,^ (\&pd f0=f\wk-wkL^^wk ``hh 0hhhhhdd/hhh=fhhhhwkhhhhhhhhh % :pukovnik Andrija Kozina, mag. paed. doktorand poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije na Filozofskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu smjer Kurikulum suvremenog odgoja i akole Hrvatsko vojno u iliate  Petar Zrinski Ilica 256b 10 000 Zagreb Telefon 01-3786-202 Ivaiev prilaz 1 10 000 Zagreb andrija.kozina@morh.hr mobitel: 091-4606-495 Rasporeen sam na mjesto nastavnika Operativne logistike u Odsjeku za zdru~ene vojne operacije Katedre za zdru~ene vojne operacije Dekanat Hrvatsko vojno u iliate  Petar Zrinski Dosad objavljeni radovi: Kozina, A. (2012.) Stilovi voenja razreda. Hrvatski vojnik br. 395 str. 38-41 Kozina, A. (2012.) Interkulturalno obrazovanje hrvatskih asnika, U: Posavec, K. Sabli, M. (ur.), Pedagogija i kultura. Zbornik radova: Interkulturalna pedagogija: prema novim razvojima znanosti o odgoju. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko druatvo, str. 197-207. RAZVOJ ULOGE VOJNOG NASTAVNIKA Andrija Kozina Hrvatsko vojno u iliate  Petar Zrinski Katedra zdru~enih vojnih operacija andrija.kozina@morh.hr Sa~etak Odlukom ministra obrane provodi se transformacija Hrvatskog vojnog u iliata u visokoobrazovnu i znanstveno- istra~iva ku vojnu ustanovu. Ulaskom Hrvatskog vojnog u iliata u akademsku zajednicu javlja se potreba za procesom kontinuiranog profesionalnog razvoja vojnih nastavnika. Da bi mogao vojni nastavnik ispuniti sve izazove koji su pred njega postavljeni mora imati klju ne kompetencije ne samo nastavnika, pedagoga ve i asnika. Na razvoj klju nih kompetencija vojnih nastavnika pored akolovanja u vojnim akolama, stjecanjem iskustva u radu u postrojbama oru~anih snaga, operacijama potpore miru i multinacionalnim zapovjedniatvima, po naaem mialjenju najviae utje e stru no usavraavanje. Kao izazov i jedan od glavnih ciljeva za budunost vojnih akola je osmisliti na ine za unaprjeenje i stru no osposobljavanje vojnih nastavnika. Klju ne rije i: klju ne kompetencije, kompetencije asnika, kompetencije voe, vojni nastavnik Uvod U razli itim zemljama klju ne kompetencije se razli ito nazivaju (employability competencies) radne kompetencije u Austriji, (key competencies) klju ne kompetencije u Velikoj Britaniji, (essential competencies) bitne kompetencije u Novom Zelandu, (necessary competencies) neophodne kompetencije u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama. U ovom radu koristimo termin klju ne kompetencije. Da bi mogli razumjeti klju ne kompetencije poslu~iti emo se definicijom klju nih kompetencija od Erica Mayera koji je predstavio originalni koncept klju nih kompetencija.  Klju ne kompetencije su sposobnosti koje su bitne za uspjeano sudjelovanje u provedbi i organizaciji rada. One su usredoto ene na sposobnosti primjene znanja i vjeatina na integriran na in u razli itim situacijama. Klju ne kompetencije su generi ke u tom smislu da se ne odnose samo na provedbu rada openito, nego su one i specifi ne za rad u odreenim zanimanjima ili razli itoj vrsti industrije. Ova karakteristika zna i da klju ne kompetencije nisu samo neophodne za u inkovito sudjelovanje u radu, ve su takoer neophodne za u inkovito sudjelovanje u daljnjem obrazovanju. (Mayer, 1992. ix). Ulaskom Hrvatskog vojnog u iliata u akademsku zajednicu, odreivanje klju nih kompetencije za vojne nastavnike biti e jedan od imperativa. Vojno obrazovanje je pod utjecajem brojnih promjena. Nastale promjene ne odnose se samo na vojna pitanja ve i na sveukupni odgojno-obrazovni proces. Za provedbu radnji i postupaka potrebnih u suvremenom vojnom okru~ju, koji je sve slo~eniji i odgovorniji, potrebito je stjecanje viae razli itih kompetencija. Sam posao vojnog nastavnika je vrlo zahtjevan i odgovoran pa je razumljivo da su mu potrebne viaebrojne kompetencije nastavnika, pedagoga, andragoga i na kraju asnika. Potrebne kompetencije se razvijaju u po etnoj civilnoj izobrazbi, vojnom akolovanju i svakom daljnjem profesionalnom usavraavanju temeljenim na formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju. Uloga vojnog nastavnika Da je status nastavnika vrlo va~an u odgojno-obrazovnom procesu prepoznato je joa u Preporuci o statusu u itelja, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, gdje se napominje:  Treba priznati da napredak u odgoju i obrazovanju u velikoj mjeri ovisi o stru noj spremi i sposobnostima u iteljstva openito i o ljudskim, pedagoakim i tehni kim osobinama svakog pojedinog u itelja. (UNESCO, lanak 4, 1966: 2) U zaklju cima rasprave HAZU (2008: 1) navodi se:  U razvoju obrazovanja te~iate treba prvenstveno biti na poboljaanju kvalitete nastave i na adekvatnijim sadr~ajima. Suvremeni oblici provedbe nastave (kreativno-inovativne) postavljaju pred vojnog nastavnika nove zadae, tra~e njegovu kompetentnost u nuenju suvremenih odgovora u vojnom obrazovanju.  Nastavnik mora biti sposoban izvui korist iz prakse i osvrta na vlastiti rad, a mora biti i motiviran za to. (Kyriacou, 2001. 30) Polaznici vojnih akola zahtijevaju od vojnih nastavnika druga ije odnose, svaka informacija je lako dostupna i provjerljiva, dolazi do brzih promjena u svijetu i ope globalizacije u civilnom, politi kom i vojnom smislu. asnici moraju biti kompetentni i osposobljeni za obnaaanje viae raznovrsnih du~nosti zbog potrebe smanjenja oru~anih snaga i poveanja njene svrsishodnosti.  U provedbi svakodnevnih zadaa koje se postavljaju pred oru~ane snage javlja se potreba za stalnim razvojem postojeih i stjecanjem novih znanja. (Kozina, 2012.: 197) Sukladno navedenom neophodno i nu~no je osposobiti sve nastavnike Hrvatskog vojnog u iliata, za provoenje kvalitativne, kreativne i suradni ke nastave. Hrvati (2005: 254) navodi:  (...) polo~aj u itelja u suvremenoj akoli, u procesu odgoja i obrazovanja, danas je temeljno druga iji nego u ranijim razdobljima. Vojni nastavnici moraju biti osposobljeni za cjelo~ivotno u enje, za provoenje promjena, moraju razumjeti nove putove, na ine i temeljne spoznaje u enja i pou avanja. Sekuli-Majurec (2005: 272) navodi da  (& ) dok je ju er nastavnik bio voa i onaj koji je nudio znanje, danas on mora preuzeti ulogu katalizatora u enja i usmjeravatelja obrazovnog procesa. Zbog svega navedenog u vojnog nastavnika treba poticati razvoj opeg, stru nog i psiholoako-pedagoakog obrazovanja. Poznato je da najvei utjecaj na ono ato u enici nau e ima postojee znanje i umijee njihovih nastavnika. Baa zbog toga Cindri, Miljkovi, Strugar (2010.) navode da je organizacija obrazovanja nastavnika klju no pitanje svih reformi sustava. Na~alost, u Hrvatskoj je zvanje vojnog nastavnika slabo regulirano te prema tome nisu propisane specifi ne vjeatine, stavovi, znanja, vrednote i odgovornosti potrebni za obavljanje du~nosti vojnog nastavnika. asnik koji je stekao klju ne kompetencije kroz slu~bu u Oru~anim snagama Republike Hrvatske ima mogunost raditi u Hrvatskom vojnom u iliatu kao vojni nastavnik. Tu e mu se pru~iti mogunost prenoaenja svojeg iskustva i znanje na asnike koji se nalaze na vojnom akolovanju. Vojni nastavnik vrlo je bitan imbenik u moguim promjenama koje je potrebno provesti u vojnom obrazovanju. Svjesni smo da se dosadaanja uloga vojnog nastavnike ne mo~e promijeniti preko noi. Tomu najviae pogoduje strah od promjena, nezainteresiranost nastavnika, njihovo nedovoljno sudjelovanje u donoaenju va~nih odluka povezanih s vojnim obrazovanjem, nestrukturirano stru no usavraavanje te samo nezadovoljstvo statusom nastavnika u OS RH. Svaki se nastavnik razlikuje po tome koliko je spreman u iti, ulo~iti slobodnog vremena u pripremu nastave, primjenu novih nastavnih metoda i oblika te suvremenih didakti kih sustava nastave. Palek i (1999: 170) napominje da nastavnik s jedne strane mora u initi nastavne sadr~aje pristupa nim u enicima, prezentirajui bit i unutarnju strukturu, a s druge strane mora u initi u enike osjetljivim na usvajanje nastavnih sadr~aja. Moramo biti svjesni da se odreivanje i poboljaanje klju nih kompetencija vojnih nastavnika ne smije prepustiti samoinicijativi nastavnika, to bi trebala biti planska i sustavna aktivnost s kojom emo podizati kompetentnost vojnih nastavnika i sveukupnu kvalitetu vojnog obrazovanja.  Nastavnika treba osposobljavati kao nositelja promjena, a ne pukog izvraitelja propisanih obveza. (Pivac, 2009: 133). Klju ne kompetencije vojnih nastavnika Znamo da vojni nastavnici imaju veliki utjecaj na izgradnji kompetencija do asnika i asnika, pa proizlazi da:  (...) u iteljska struka ima drugu dodatnu dimenziju koju nemaju mnoge druge struke, a to je da u itelj i nastavnik trebaju kompetentno poticati razvoj kompetencija kod svojih u enika (polaznika). (Piral, 2011: 65). Zbog tog utjecaja nu~no je omoguiti stjecanje potrebitih klju nih kompetencija samim nastavnicima. Vojni nastavnik ne smije biti  (...) sputan samoregulirajuom paradigmom slijepog dr~anja za 'propisani' plan i program te ud~benik koji ga slijepo vodi. (Previai, 2010: 169) On mora imati psiholoake, metodi ke i didakti ke kompetencije, u svojem radu primjenjivati kreativno-inovativne metode, koristiti suvremene nastavne sustave, a ste ene kompetencije sustavno nadopunjavati, nadograivati. Sve to da bi ih mogao svakodnevno primjenjivati u svojem radu s polaznicima vojnih akola. Klju ne kompetencije ne mo~emo samo vezati uz vojnu stuku, psihologiju, metodiku i didaktiku. One su vrlo slo~ene, multidisciplinarne i uklju uju podru ja iz prava, sociologije, multikulturalizma, globalizacije, menad~menta i dr.  S obzirom da se kvaliteta nastavnika ne ogleda samo u njegovim znanjima i vjeatinama, nego i u kvaliteti njegove li nosti, vrijednosnih sustava te identitetu i stavovima, na in na koji e te karakteristike biti prenesene u indikatore njegove kvalitete ovisi o dominantnoj socijalnoj, kulturalnoj i naposljetku, obrazovnoj politici. (Bedekovi, 2011: 145). Pored svega navedenog vojni nastavnici moraju dobro poznavati bar jedan strani jezik, moraju biti informati ki pismeni i sve to kao bi mogao pratiti i koristiti meunarodne stru ne radove, knjige i zbornike za poboljaanje provedbe nastave. To je neophodno da bi vojni nastavnici mogli stei nastavni ke klju ne kompetencije. Prema Kyriacou (2001, 25-27) temeljna nastavna umijea (nastavni ke kompetencije) su: planiranje i pripremanje za nastavni sat, izvedba nastavnog sata, voenje i tijek nastavnog sata, razredni ugoaj, disciplina, ocjenjivanje u eni kog napretka, osvrt i prosudba vlastitog rada. Radi lakae klasifikacije nastavni kih kompetencija moramo ih promatrati kroz interakcije i odnose kroz koje nastavnik prolazi u provedbi nastave. Kozan-Naumescu (2008.) navodi da se nastavni ke kompetencije radi lakaeg razumijevanja moraju sagledavati kroz tri odnosa koja postaje u nastavi: (slika 1): Odnos nastavnika sa samim sobom (N-N) to su vrste kompetencija koje se odnose uglavnom na interakcije nastavnika samim sobom. Odnose se na osobna uvjerenja, ideje, miljenja, stavove, prakse kao vlastite nastavne strategije i tehnike provedbe nastave, itd. Odnos nastavnik razred (N-R) to su vrste kompetencija koje mora imati nastavnik o samom procesu u enja, koristi mogunosti primjene razli itih vrsta u enja, odabire pristupe koji poveavaju u eni ku motivaciju, sposobnost voenja razreda, itd. Odnos nastavnik  akola (N-`) to su vrste kompetencija koja se uglavnom odnose na kompetencije potrebne nastavniku za interakciju s upravom akole, ostalim nastavnicima, roditeljima i predstavnicima vlasti te za najkvalitetniji izbor sadr~aja za izradu kurikulum itd.  Slika 1. Odnosi nastavnika u nastavi i potrebite kompetencije (Kozan-Naumescu, 2008. 26) Kozan-Naumescu (2008.: 27) napominje da se osobno prakti no pedagoako znanje temelji na iskustvu nastavnika u provoenju nastave, a da stru na pedagoaka znanja uklju uju akademska i istra~iva ka znanja, pedagoaka sadr~ajna znanja, u ioni ka znanja. U tu kategoriju ubraja i kompetencije koje su va~ne za dobrog nastavnika: znanstvena spoznaja, osobna filozofija znanosti o obrazovanju, primjena strategija za procjenu znanstvenog u enja, primjena strategije za integraciju s drugim znanstvenim temama, politi ka i socioloaka znanja vezana uz akolovanje,  psiholoaka znanja u enika i omoguavanje u enja. Nastavnici pou avaju u enike, studente i odrasle osobe, te kao takvi su klju ni imbenici provedbe odgoja i obrazovanja. Razvoj klju nih kompetencija nastavnika u mnogim zemljama su od nacionalnog interesa. Isto je uvidjela i Europska Unija te da bi bila sigurna u kvalitetu provedbe odgoja i obrazovanja odnijela je dokument o klju nim kompetencijama europskih nastavnika (Common European Principles for Teacher Competences and Qualifications, 2005.). Dokument odreuje tri klju ne kompetencije koje mora imati svaki nastavnik: Raditi s drugima: nastavnik obavlja svoj posao u struci u skladu sa vrijednostima socijalne inkluzije i poticanja razvoja svakog u enika. Mora imati znanja o ljudskom razvoju, iskazivati samopouzdanje te suraivati sa kolegama. Isto tako mora biti sposobni raditi na na ine koji poti u i razvijaju kolektivnu inteligenciju u enika i suradniatvo s ostalim kolegama kako bi poboljaali svoje vlastito u enje i pou avanje. Raditi sa znanjem, tehnologijom i informacijama: nastavnik mora biti sposobni raditi sa razli itim oblicima i tipovima znanja. Obrazovanje nastavnika i njegov personalni razvoj mora mu omoguiti pristup, analizu, evaluaciju i prijenos znanja uz djelotvornu upotrebu tehnologije. Pedagoake vjeatine trebale bi mu omoguiti dobro upravljanje sredinom i uvjetima u kojima se organizira u enje, te zadr~ati intelektualnu slobodu donoaenja odluka tijekom pou avanja. Mora dobro vladati nastavnim sadr~ajem, a u enje shvaati kao cjelo~ivotni proces. Raditi u druatvo i za druatvo. Nastavnik svojim radom zna ajno pridonosi pripremanju u enika za njihovu ulogu odgovornih europskih graana. On bi trebao biti u mogunosti promovirati mobilnost i suradnju u Europi, poticati interkulturalno razumijevanje i uva~avanje. (Common European Principles for Teacher Competences and Qualifications, 2005. 3-4). Iz navedenih klju nih kompetencija vidljivo je one pokrivaju podru ja kompetencija rada u akoli (raZ \ R T z  t >@BD`bHz&DF^~źźź~wswwoksh3MKh,hgfC h2(h2( h2(hERh2(h2(5\hERjhR 0JU h1h2(hmJh2(jh2(0JUhA@hbhx6\]hbhx\hwMhx\hx6\]hwMhx6\] hx\hxCJaJhx h[Ihx*H n p   > Z . v  R T hdh^hgdxgdxdhgdxBDdh $`a$gdr $`a$gdNI $`a$gd|K $e^ea$gdNI $dha$gdo $dha$gdER $`a$gd2( $x`a$gd2( edh^egdmJdhgdER~ $&6^l|$(,RxFH\fjrt,<V¾Բ}h^MhV0JmH sH  hV0J h#,0JhnhR 5CJ\aJhnho 5CJ\aJh hrhERhnhnhn5\hrh2(hf h|Khh6h`hn` h/$hmJh*hgfCh3MK1hjtnx!'(r8D;I^IP\oo$dhx`a$gdegd.$dhx`a$gdp\$dhx`a$gdP}$dh7$8$H$a$gd, $dhxa$gdQn$dhx`a$gdP$dh`a$gdX$dh`a$gdERgd( Vx&@x&,0@nz*p *,02`brtvx@BZ\rv 0>DLPdf hD0J h>00Jhn` hDh#, hn` 0J hER0J hr0J hV0J h#,0JPfrt   F H Z \ t v !!N!R!t!v!x!!!!!"","T"^"d""""""#"#.#0#6#@#t###4$6$D$V$ӹǹǹϵӮh(hX hXhXh- h1ho h1h'hERhR ho hgfC h#,h#, hV0J hD0Jhn` hDhVh#, h#,0JAV$$$n%L&N&''''(($)N)P)n)t)***++++~+(,f,h,,,-<-H-...,/V/v/x/z/0N0P0T0h000000L1111ɻɷɳɳɤɳ h,h,h h1hR jh|K0JUhn` h4 h1ho hR hNI hCBhP h^Z#hPhP hg9h( hh(h(hQnhQnCJaJh(jhX0JUhXhgfC51.303B3p3~3344P4b455666n8p8r8Z9\9j9p9B;D;T;^;;;;><<<====~>>>????.?:?@????@ A"A2A6AAA˽ϣϣϜϕϕϕϕϕϜϜϜϪϜϜhi>B* ph h&Ofhi> hhi> hg9hi>ht=h{*f hhho hCBh hhhhi>h1ho 56\] h1ho hnh`hR hR 56\]h,7A BBB8CCCCCDD DFDpEEEEFG`GGGGGGH HHI III"I\I^IIJ JKKLLLLNN»Ⱘ{{{t hh.h. h h{*fh{*fh,wh(<h`h`CJaJh,wh,wCJaJh#,CJaJht=h{*fB*ph hg9hp\ hp\hp\h( hh h1hp\ hMhp\hp\hg9hi>B*phhi> hhi>ht=-NNNPPPPPPPPQR,RDRRR`SSULUUUUU VVhVVVVVWWWWXJXfXXXXY:ZfZZZZ"[$[4[6[t[ĽĶįįĨĠߑh,w56\] h,wh,wh'B*phh B*ph ht=he ht=hZ ht=h ht=h ht=hB h hn` hIh>h,wh' h,h,w h,h.he hh.h.3t[[[[ \\\\\)\*\+\.\?\@\K\M\X\\\\\\\\]]];]F]T]n]p]v]h^t^$_&_2_4_n_p___X`` a.aLaNaPaZaОhP}jhP}UmHnHu hcEjhcEjhcEjhcEj5\ h0hn` h05\hB h0h0hcEjh0 hB 5\ hcEj5\h0h05\h.hZB*phh?3'h'h h,wh843\]4_NaRaTaVaXaZa\a^abbfj8n$ & Fdha$gde$hdh`ha$gd-+ $dha$gd-+ $dha$gd jV $dha$gdW $dha$gdP}$ & F dha$gdn` $ & F dhxa$gd $ & F dhxa$gdB Za\a^aaaabbbHb\bdddddddddddeee&e(eeTeVehelenexeze~eeeeeeeeefff*f,f8f:fNf`fbfffhf|f~ffffŸŸŸŭŭŭŸӛhLKh-+0J6h-+B*ph333h`\h-+B*ph333h`\h-+0JB*ph333h-+0JB*ph333h$ah-+ hF0J h,w0J h,whW hW0J h?3'0J hP}0JhW=fffffffffffg8g@ggggh2h8hfhhhjhhhhhh4ih%b=6]hd hehd h%6] hls0J h0Jhhlsh% h6]h%h%6]h%b= h%b=0Jh h0Jh0JOJPJQJ^Jo(;8n|r:u`$<~~$dh`a$gd@ $dha$gdt=$ & Fdha$gdB$ & Fdha$gd%b=$dh`a$gd'$dh`a$gdQn $dha$gdQn$ & Fdha$gdF$ & Fdha$gde:uuv ,.00:dlȣ @TXVxpý÷ɫßɟə}w h"Y10J hB0Jjh{0JU h{0J h'0J h9^c0J h@0J hn` 0J h\0J hZz0J hY0J hER0J hF0J h jV0J h'h(h'h'6]h'h( h.gh( h>h>UhQnh>*d sa nastavnicima, polaznicima, upravom), rada sa suvremenim tehnologijama i znanjem te rada u druatvu u kojem se akola nalazi. Samo akola iji djelatnici zajedni ki rade na pronala~enju rjeaenja razvoja akole, njezinoj prepoznatljivosti i razvoju same predaje znanja ima odreen jasan cilj te snagu i motivaciju da tamo i stigne.  Znanje, kompetencija i komunikacija tri su suvremene komponente koje objedinjuje idealan obrazovni tip. (Previai, 2007: XXIII) Jur i (2012: 19) kompetencije u itelja dijeli na pet podru ja:  (...) 1. kompetencije u itelja u podru ju metodologije izgradnje kurikuluma nastave; 2. kompetencije u itelja u podru ju organizacije i voenja odgojno-obrazovnog procesa; 3. kompetencije u itelja u podru ju utvrivanja u inkovita postignua u akoli; 4. kompetencije u itelja u podru ju oblikovanja razrednog ozra ja te 5. kompetencije u itelja u podru ju odgojnog partnerstva s roditeljima. U potpunosti mo~emo rei da vojni nastavnik mora imati razvijene kompetencije u prva etiri podru ja. U petom podru je kompetencije u itelja u podru ju odgojnog partnerstva s roditeljima ne mora jer su polaznici vojnih akola odrasle osobe. Vojni nastavnik je i andragoaki djelatnik jer provodi obrazovanje asnika koji su formirane odrasle osobe. Zbog te injenice vojni nastavnik mora imati razvijene i klju ne kompetencije za rad na obrazovanju odraslih. Za potrebe razvoja klju nih kompetencija za obrazovanje odraslih Europska Unija provela je studij Reaserch voor Beleid (2010.) koji je jasno definirao sedam klju nih kompetencija koje bi morao imati svaki andragoaki djelatnik. Klju ne kompetencije andragoakih djelatnika su: Personalna kompetencija: sposobnost sustavne refleksije vlastite prakse, u enja i osobnog razvoja: sposobnost autonomnog cjelo~ivotnog u enja. Interpersonalna kompetencija: sposobnost komuniciranja i suradnje s polaznicima, kolegama i djelatnicima: sposobnost dobrog komunikatora, timskog igra a i mre~nog radnika. Profesionalna kompetencija: sposobnost preuzimanja odgovornosti i svijesti o institucionalnom okviru unutar kojeg se obrazovanje odraslih odvija na svim razinama: sposobnost odgovornosti za budui razvoj obrazovanja odraslih. Kompetencija koriatenja teorijskog i prakti kog znanja na vlastitom podru ju pou avanja / djelovanja: sposobnost eksperta. Didakti ka kompetencija: sposobnost primjene razli itih metoda, stilova i tehnika, uklju ujui nove medije i biti svjestan novih mogunosti i elektroni kih vjeatina u radu s odraslima: sposobnost koriatenja raznih metoda, stilova i tehnika pou avanja u radu sa odraslima- Motivacijska kompetencija: sposobnost osna~ivanja odraslih polaznika kako bi se mogli razvijati u smjeru autonomnog cjelo~ivotnog u enja: sposobnost motivatora. Kompetencija uspjeanog snala~enja unutar heterogenih i raznolikih skupina: sposobnost noaenja s grupnom dinamikom i heterogenosti prethodnih iskustava, obrazovnih potreba i motivacija odraslih polaznika: sposobnost rada u heterogenim i raznolikim skupina. Mo~emo primijetiti da se prve tri kompetencije odnose na profesionalnost, a zadnje etiri kompetencije su viae fokusirane na pedagoako didakti ke kompetencije. (Reaserch voor Beleid, 2010; 12). Da bi vojni nastavnik mogao provesti sve izazove koji se pred njega postavljaju u provedbi kvalitetnog vojnog obrazovanja nisu mu dovoljne gore navedene klju ne kompetencije nastavnika i andragoga. Vojni nastavnik je asnik, tj. vojnik i mora imati vojni ke vjeatine, znanja, vrednote i odgovornosti. Wong i sur. (2003, 7-10) prou avajui postojeu literaturu o vojnom upravljanju i menad~mentu navode metakompetencije koje mora imati svaki asnik: Identitet  sposobnost razumijevanja povratnih informacija o sebi i promjena svojega samopoimanja. Mentalna prilagodljivost  sposobnost u enja temeljena na okru~ju u kojem se nalazi, snala~ljivost i mogunost improvizacije. Kroskulturna inteligencija  sposobnost razumijevanja kulture izvan svojih organizacijskih, ekonomskih, vjerskih, druatvenih, geografskih i politi kih granica. Interpersonalna zrelost  definira nekoliko meuljudskih vjeatina: osna~ivanje, izgradnju konsenzusa, pregovaranje, sposobnost analiziranja, izazov i sposobnost promjene kulture organizacije kako bi ga uskladila s okru~jem. Uklju uje i sposobnost za preuzimanje odgovornosti. Svjetski ratnik  mogunost shvaanja itavog spektara upravljanja na strateakim i ni~im razinama, uklju ujui zdru~ene, interagencijske i multinacionalne operacije. Stru nost  shvaanje da asnici nisu samo pripadnici vojske, nego predstavljaju i svoju dr~avu, narod i meunarodnu organizaciju koju zastupaju. Pored navedenih metakompetencija koje bi morao imati svaki asnik, vojni nastavnik kao netko tko upravlja obrazovnim procesom mora imati i klju ne kompetencije vojnog voe. U projektu pod nazivom Klju ne kompetencije voa Philip W. Gay (2008.) jasno je odredio potrebne klju ne kompetencije vojnih voa: biti predvodnik drugima, proairivati svoj utjecaj izvan zapovjednog lanca, voditi primjerom, biti komunikativan, biti u mogunosti stvoriti pozitivno ozra je, znati se pripremiti za zadau, omoguiti razvijanje ostalih te znati iskoristiti dobivene rezultate. Klju ne kompetencije vojnog voe, vojnom nastavniku omoguuju lakae odreivanje smjera i vizije provedbe nastave s jasno odreenim ishodima u enja. Pored toga, poma~u mu u kvalitetnoj raspodjeli vremena te poma~u u pobudi motivacije kod polaznika za samostalno u enje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Kozina (2012.: 41) navodi da je jedino kompetentni vojni nastavnik:  (...) spreman stvoriti pozitivno akolsko ozra je za kvalitetnu interakciju izmeu nastavnika i polaznika (...). Zaklju ak Za provedbu inovativne-kvalitetne nastave u vojnom obrazovanju je stru no usavraavanje vojnih nastavnika. Osnovna svrha nastavni kog usavraavanja je osiguranje kvalitete u inkovitog planiranja, upravljanja, razvoja i provedbe nastave, te razvijanja klju nih kompetencija. Pod pojmom klju nih kompetencija vojnih nastavnika u Oru~anim snagama, na ~alost joa se uvijek smatra sposobnost nastavnika u nastavnom planiranju, samoj provedbi nastave kao i sve nastavni ke du~nosti u akoli. Svjesni smo da vojni nastavnik ne mo~e od jednom imati sve potrebne klju ne kompetencije, ali ih mora stalno proairivati i razvijati. Danilovi (2011: 2) navodi da su sva dosadaanja istra~ivanja pokazala da druatvo o ekuje od nastavnika da ima najmanje: 200 pozitivnih moralnih osobina, 195 uloga i funkcija, 50 vrsta razli itih kompetencija, da posjeduje znanja iz najmanje 10 nastavnih predmeta te da je sposoban provesti 80 vrsta i oblika u enja, tj. vrsta nastave i pou avanja, ato se ne o ekuje ni za koje drugo zanimanje koje je viae cijenjeno i poatovano u druatvu. Klju ne kompetencije vojnih nastavnika ne mogu se zatvoriti kao orah u ljusci, na njihovu promjenu utje e svakodnevni ~ivot i rad u Oru~anim snagama. Sve promjene temeljene na ljudskim potrebama utje u na rad nastavnika te stoga i na definiranje klju nih kompetencija vojnog nastavnika. LITERATURA: Bedekovi, V. (2011.) Interkulturalne kompetencije cjelo~ivotnog obrazovanja nastavnika. Pedagogijska istra~ivanja 8 (1), 139-149. Cindri, M. Miljkovi, D. Strugar, V. (2010.) Didaktika i kurikulum. IEP-D2, Donja Lomnica: Ekoloaki glasnik d.o.o. Danilovi, M. (2011.) Nastavnik kao uzor, model, idol, ideal, simbol, vrednost, tj. mera, savraenog i svestrano obrazovanog oveka. Tehnologija, informatika i obrazovanje za druatvo u enja i znanja, 6. Meunarodni Simpozijum, Tehni ki fakultet a ak, [Preuzeto 20. prosinca 2012. g.  HYPERLINK "http://eprints.ugd.edu.mk/4032/ 1/" http://eprints.ugd.edu.mk/4032/1/Rosetta_Radovi% 20zbornika%20I.pdf] EUROPEAN COMMISSION Directorate  General for Education and Culture (2005.) Common European Principles for Teacher Competences and Qualifications. [Preuzeto 20. studenog 2012. sa http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/principles_en.pdf] Gay, Philip, W., Sr. (2008.) Leadership core competencies, Strategy Research Project, Carlisle Barracks, U.S. Army War College, 2008. HAZU (2008.) Preporuke temeljene na raspravi Inovativnost, istra~iva ko sveu iliate i poduzee zasnovano na znanju. [Preuzeto 22. prosinca 2012. godine sa  HYPERLINK "http://info" http://info.hazu. hr/upload/file/Dokumenti/Inovativnost_istrazivacko_sveuc_30_04_08.pdf] Hrvati, N. (2005.) Kurikulum pedagoake izobrazbe i interkulturalne kompetencije u itelja, Pedagogijska istra~ivanja, 2 (2), 251-266. Jur i, M. (2012.) Pedagoake kompetencije suvremenog u itelja, Zagreb, RECEDO d.o.o. Kozan Naumescu, A. (2008) Science Teacher Competencies in Aknowledged Based Society, Acta Didactica Napoccensia, sv. 1, br. 1, 2008., str. 25-30. Kozina, A. (2012.) Stilovi voenja razred, Hrvatski vojnik, 395, 38-41. Kozina, A. (2012.) Interkulturalno obrazovanje hrvatskih asnika, U: Posavec, K. Sabli, M. (ur.), Pedagogija i kultura. Zbornik radova: Interkulturalna pedagogija: prema novim razvojima znanosti o odgoju. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko druatvo, str. 197-207. Kyriacou, Ch. (2001.) Temeljna nastavna umijea. EDUCA, nakladno druatvo, d.o.o. Zagreb. Mayer, E. (1992.) Key competencies: report of the Committee to advise the Australian Education Council and Ministers of Vocational Education, Employment and Training on employment  related key competencies for postcompulsory education and training. [Mayer report] Canberra, Australian Capital Territory. Palek i, M. (1999.) Nastavni sadr~aji i znanje. Osnove suvremene pedagogije, Zagreb, HPKZ, 265- 290. Piral, E. (2011.) Odgoj i obrazovanje za interkulturalnu kompetenciju. Pedagogijska istra~ivanja, 8 (1), 53-70. Pivac, J. (2009) Izazovi akoli, Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta, `kolska knjiga, Zagreb. Previai, V. (2007.) Pedagogija: prema cjelo~ivotnom obrazovanju i druatvu znanja, U: Previai, V. `oljan, N. Hrvati, N. (ur.) Pedagogija prema cjelo~ivotnom obrazovanju i druatvu znanja, Prvi kongres pedagoga Hrvatske, Zagreb, Hrvatsko pedagogijsko druatvo (XV-XXIV). Previai, V. (2010.) Socijalno i kulturno bie akole: kurikulumske perspektive. Pedagogijska istra~ivanja, 7 (2), 165-176 Research voor Beleid (2010.) Key competences for adult learning professionals, Contribution to the development of a reference framework of key competences for adult learning professionals, Final report. Zoetermeer: Research voor Beleid. Sekuli-Majurec, A. (2005.) Kurikulum nove akole  istra~iva ki izazov akolskim pedagozima. Pedagogijska istra~ivanja, 2 (2), 267-277. UNESCO (1966) Preporuka o statusu u itelja. Meunarodna konferencija o statusu u itelja. Wong, L. Gerras, S. Kidd, W. Pricone, R. Swengros R. (2003.)  Strategic Leadership Competencies , Strategic Studies Institute [Preuzeto 27. kolovoza 2012. sa  HYPERLINK "http://www.au.af.mil/au/awc/awcgate/ssi/wong.pdf" http://www.au.af.mil/au/awc/awcgate/ssi/wong.pdf] Zook, A. M. (2006.)  Military competency  Based Human Capital Management: A Steps Toward The Future , USAWC Strategy Research Project, U.S. Army War College, Pennsylvania [Preuzeto 27. kolovoza 2012. sa  HYPERLINK "http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA448319" http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA448319]   Stavovi izneseni u ovom lanku izra~avaju osobno mialjenje autora, nisu slu~beni stavovi institucije u kojoj autor radi niti se odnose na stanje i odnose u Oru~anim snagama Republike Hrvatske.  Andrija Kozina, mag. paed. doktorand je tree godine poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nastavnik je na Hrvatskom vojnom u iliatu  Petar Zrinski .  Formalno obrazovanje ozna ava djelatnost koja se izvodi prema programima koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta radi stjecanja stru nog znanja, vjeatina i sposobnosti. Nakon zavraetka takvog programa polaznici dobivaju javnu ispravu. Neformalno obrazovanje ozna ava organizirane procese u enja usmjerene na osposobljavanje i usavraavanje za rad, za razli ite socijalne aktivnosti te za osobni razvoj. Provodi se u ustanovama za obrazovanje odraslih, trgova kim druatvima, tvrtkama, udrugama, sindikatima, politi kim strankama, sportskim druatvima, razli itim centrima itd. Provodi se neovisno o slu~benom obrazovnom sustavu i ne vodi izdavanju javnih isprava. Informalno obrazovanje obuhvaa aktivnosti u kojima osoba prihvaa stajaliata i pozitivne vrednote te vjeatine i znanja iz svakodnevnog iskustva i raznolikih drugih utjecaja i izvora iz svoje okoline. Prirodna je pojava u svakodnevnom ~ivotu i za razliku od formalnog i neformalnog obrazovanja ne mora se odvijati svjesno.   Globalnim nazivamo objekt, stvar, ili klasu stvari, koje su obuhvatnije od drugih neke druge vrste. ( Riggs, F.W. Teune, H. Milardovi, A. 2001. str.7)  U izvornom se tekstu umjesto klju nih kompetencija koristi sintagma generi ke kompetencije. Rije  je o sposobnostima koje su va~ne za obavljanje svih aktivnosti u sektoru obrazovanja odraslih. (Research voor Beleid, 2010: 12).  Metakompetencija je ona kompetencija koja je tako sna~na da utje e na sposobnost osobe za stjecanje ostalih kompetencija. (Zook, 2006, 6)  Po sintagmom svjetski ratnik se misli, da se veina vojnika u danaanjem svijetu nalazi u provedbi operacija (vojnih ili mirovnih) u stranim zemljama diljem svijeta.     PAGE  PAGE 2 N-N N-R N-` (بܨ\^`| "$>0LPd8:<VLPtz|~|~ܱǻ͝͵| h@0J ht=0JhBh9^c0J5\hB0J5\hBh>0J5\hBhB0J5\ h0J h>0J hf0J h30Jh"Y10J5\hfhf0J5\ h"Y10J h9^c0J hB0Jhfh9^c0J5\0ܱγܴ&<X\rtеֵصFHJһԻ&2F~ʵxtxmx hrohrohn` hroh"jh 0JU h1h'h1h '0JOJQJ^Jjh1h '0JUh1h '0J h '0J hMU80JhS}h'0Jh1h'0J h'0J hn` 0J hZz0J h"Y10JhBhB0J hB0J h@0J*NL&XZnB $edh^ea$gd\gd\ $dha$gdP}$dh`a$gdP}$dh`a$gdp\ $dha$gd\$dh`a$gd($ & F Ldh7$8$H$^`La$gd%b=~Կ0Bl(<Bdhj@,8Lh-Ih 0J h 0J h\wi0J hi{0J h#,0J hoR0Jhroh"0J hrohro hroh" hn` 0J hls0Jh hls0J6]h hro0J6] hO0Jhrohro0Jhroh"0J4"$*^`hVXZln>@B @BLXZp4BTh h&OfhP}hP}B*phhP}B*ph h#"hP}hP}hr h-+h-+h "hZhh(hp\ hO0J h0J h(0Jh-Ih 0J h 0J<2pr(TZ*NJl~6nl.~Ǭǎǎ hnh\hCh\6\] h\\ h0h\h0h\6]hCh\6] h\6]h\ h-+h_{hP}hp\hr h-+h-+ hhP}hP}B*phhkhP}B*ph8z"T2r($edh^ea$gd\ edh^egd\edh7$8$H$^egd\ edh^egd\ hdh^hgd\ dhgdp\dhgd\$hdh^ha$gd\ $prx .<Fjnp.0N`6`ʽ hh\h\B*phh^h\B*ph h\6]hh\6]hnh\>*B*phh0h\>*hwkh\0Jjh\Ujh\U h0h\h\ hnh\9 xz\^nBr&(N:ZJDF|2Ph$ahOhO\hO6\]hOhO6\] hO\hbh\6\]hbh\\hbh\6] hbh\h0h\CJaJ h0h\hwkh\0Jjh\UjGh\U hnh\h\0(.F2< $dha$gd\dhgd\$edh^ea$gd\$edh^ea$gd\$edh^ea$gd$a dhgd\ dhgd\$hdh^ha$gd\$hdh^ha$gd\PV4BDNP|~24P $*,BDJLVXhj`&(bdxùùùùêêêÜÜhbh\6]mH sH hbh\mH sH h\hbh\6] hbh\hbh\6\]hbh\\ h$ah$ah$ahbh$a6] h$a6] hbh$a=xdfhfhLNRTVX0Fdhjl𞗍vnvcYjhX0JUhWhnCJaJh`CJaJhKhnCJaJhnCJaJhnjhn0JU h^h\jh`hoQ<UjWhbh\U hbh\CJOJQJ^JaJhbh\0JB*phjhbh\Ujhbh\U hbh\hbh\\!RVhjH~Hf$a$gd 'gd@ 7$8$H$gdB$a$gdX $xa$gdR $hdh^ha$gd\ $dha$gd\lnnFHJLNb|~ 6Pfj ".<FHøå˛||||pphh@0J6]h3h@0J6] h@0JhJh@0Jh{jh{0JUhBCJaJhBhBCJaJh(hBCJaJhCJaJhBh|KCJaJ!jhBh|K0JCJUaJh hX0Jh hX0J6]hX)HJLln"$*@BDdfhԼh}UhLb[ hLb[0JjhLb[0JUjhoQUhoQh]_h 6]h jh 0JUh 'h 'B*ph333hpfXh '0JB*ph333h 'B*ph333hpfXh 'B*ph333h '0JB*ph333h 'jh '0JU0  "$&$hdh^ha$gd\gdcEjh]hgdLb[ &`#$gd}U  "$& h^h\hcEjh?3'hcEj5\hoQh}UhLb[ hLb[0JjhLb[0JUhA@0JmHnHu,1h. A!"#$% nu1n@^XxctHPNG  IHDR^.sRGB1IDATx^umUnI$%%A  ;"%tJ#]Yy/Sw~ӟ&p>#&g0(KSL1j?N6d>UW]DT9_rFQ,NK@|3<@47'tҚ]Zk}U-Ddd7Z;s8>:rM6L(Ae?w߾(zJO7̲2ꫯy<ηzY?͹*Q3$hKWmֺ묳~QF h|J('> W_}Fm]tE&JJjMBId4%Co~-zN;mI&rHw''tgbI?/ tK{~<=^%bXA!}Eu] _V[m3bP{njPƿ4?SʿN J;YOT,| 8-/^\nb}~tb!'v'zZ A}'Lf21:"tMoV.]s5kR"ߞ4H8 tE}wC9DI,(܍?SS4)Y 馛ѱ^wu.椚f? l$S~7\sDDypB "]à3ʹ15=/\HğgI'Zs59r$ 9|G3i'O<_":`]PoKGՆ?SSE^tPf,3IH?p!~%`5?5&*?swM8!Y66lQ!4RP6_4RCo9@2dD/>3❨%e]V01&OH"$rt@ ͤ&9J!$cN>Ʊ!]0L6FЄsO3crm$/@L@AL&Egr2*PM/2Frz˒Dg k0 c8i a3ٽW^{}EzȎnr 급OB&MMB.E&q+c؍6:"220AL2>n"H08Cgqh+ 3<P1uqJu"J4+Q:rǿY`#[O>FAh7wAFFE^{-]bC3/EG *粏}jeIpXٝ,Tr#urog+N];ͳ'#:DAj_2Br2HHED:.%_/ʟe?㓑;ܡ԰JPԱN#IAN LkqYg2>Ubt !Tof€"L$ZB Ӱ+;Љvs~w2̚xP+iM<33nL$p@KGSdwi8cD2UAbRC=#~i#7o%a%7&Ӎ0SO@WzhԻ_N:ei{{m@u8-װLTUJ8"뀌8FS$AE~穧ʴ_0㤶H9~@֐+)g+43lMؖ+eS5JH%VXE5vwLyN[,m5L#proO,u4,-sKY+7ٙ$ R|!]5,wION?t^ E2;p?E1JpAZ Ě3 ɠK_ls f%6ݛD̶ 4hgy51tH y\kyR@(ᡒc:2ʹ4A[QfJ)n 3y)'D4L,;+,G}68^Odd> `SS$˜w6Kp>(dj 'Ԍ^P.G[,TdL:BmCrl;E"Ⱥx@T5 <8cI6+cQBY/"C2e 6}}uvC>` $TS4 (u:4@c ,G;>g}vC=Y -cږT3y;P3"k1"\(! W1^ \xgeL )[Tn2Eȸꂘu2yce=rWy{}<މb&$z|}W2#<2npu\Fg,cge!B\phvn|饗4ދ;Ga\;1186F~g)[l͍cQ='pAx$3tg wt뙤َ)~9F(I5dq07mcГ, Τ.֪ @ W^]Q h hZp3?Ԙ) .u뎉p stAw^Ԙ`"J]R[WoO.zDbxZ "J1I EO_Y؝-E@y̪vc,O`$vZA\ ˝5OQ֫5)Buw Ǯ&-;YhG_: .pD{90DQ|(*ﴮ!kGVѵ9wZT`C sUjTù(,$f,^+ګekYùk;Ì1;s7 mʚpk+gdq^FAjINrt1x_R? -)lCH%C1M<(ABMq=4NW BuMc3q&Rt@ˉ*R\crViK9'%2N;N7 ϏU)q,&KgTy1o$ssAD] rW|b%po|C鹌H12^:\K 2gz?,H%,SI6b `tn]8''z؅  +"Շ.0\xFs9/q\@\Ov!z0$,l\ ;v>` uD{tٳf0QGR.ӖUq=3YOu%25m #qJr<.(!׳\3vk(|>D4f׌D:8e3OsHz?3vuBB{$+ D~g(7LlQ $Iq;;݀@USI|z^* ck 1IfJSDYApY=Fw*IPXBp4eYFX;jdVސdf,ʉ[`lc*-eqI~;p՟_bFBVn;m/.;MY\=Ga؎ SĒ'm$HPT جyHodd@ɲ"Ә'\TU9h4 Ю,CۜhqYf : mp@aZ@~Hd P+p}Y7(He̜(Q>Y S{! R9Vqm5gfo3 슇1&̙ r]p^Gkũ{;1{~M)hJgyMn|)B &v7AһКG}3s6}+3.7%z6J0vIT\vߒ̍Nzh0vj:"8|~ElyG[WwwT-}JI?DlWҦ>5G1:v'1RNJα4~;=sd-7rɍж ͔td" tq)uMRʹxog{Ha 3a]fS 3[ߢs lHAd ~ѣuH7V A ՝u&IFT⠔Ot~HkqlT|&1Xl:L͙[WҗH}Aua(} J̺Shf sn ]*;U4]-ȑʁTn@d'rG*Jzخzmbo=@,!Ww%yIV@E:=åLp2>̔1 Z/N8 @2KK0FL G+T IΥЬ jmT2z!?Ecs2T|-DiTXV1 ])Q#(fcZ#Ѡ){+lq*P*`k0SC=U)Y rm+*Ps6S6K:DJtUxlcU)WZ4+ap2<'+P@}Ie* $1qCjoWAdKjc1z? W*.-i26R^[m TH6F.HTu\*PUW]5+ǺZkz4h#M_'S4<)W*4Kٗ7UXLH @ Z2N*%ևr2KDd{MU$ݕ(*˜MjIqWߩ/K/qz_=5IqejK/}utM't}Au%/ @9'%>UK>* f @5 @m6%$ho.m׌zmD&T*WqM]f{cw ;MzW<2o$ބӾC\W7,Mdu׵C6d{+Ɓ4{ݒnPVދbpkT.=n >Рtj6/Q͠+ߐ7Rkbmv%tZY&e]˫]br}M08P%r@Yf_|^v< WM_no38c): Q_;K%HOjtx"UhRi͔5j~(TT^:vCɷWuwМdIhSHTg8T*PYx3r`qW#(5>kn&&G04ӴT^K~_4} 15"NQ o&*r)}7$6ٕh66N6#z_6S_DTTǙT{f'QGϮ @96ۂ .KHP}ΐR-첷z=sYgF [ *в\&D k::Ɓ4z61Z\e ,PgVz`E25{RP$5M@ej֜s9g}YgՂ,>n+'#*PsW)裏^q*rZ>TEe+tnI19P&)D35?eS7m*\HkzNu>hU2hs&AE-KB7V@gr WZZ#2{wu]?p(KZz @Y|Pȉ'xg_!FפƁ*"$8I*z"5W@}jej+Pv3x#ҹz^+pVt^:W!Fje*$jnS i6wkM22muw .KZk eR+PdmI$M|˂ʍhjo8k=TLgeJ IWZ[|Un @aQ|(-HSJ𺦳TfDAs&j-@򩧞z)G rkwq}wmdܕ`f̔O90?H"uV.K~X'7~pc=_Mt\Q'{5ʽ{>s/?罫 v+ׅ«zqb94V&P ^v>Qz~ctE#G\-̈^Pmt.Ca6b`Zx?[df.-3bDNeG.'?_縘0hzgJr\do3̼[1޹'.0W`(Lxuhc˓1r.3OR]\̛ t/+mt40`)t{6s|>&dRKMeXKTh$I}"Q9 W$8}vqF=4.&F p?@Ϛ)&;5?ܧ6^|O>&E+N%ܛ'= `!տnt(|fأPМG8Ȇ鐑 alnwPCɮ .>!*ۑ7N=[Fs)s-2ʼ?O:$ țlɶn;,H]YU_ח]va11j[mYؓ /p^DH O>yːovitwY=sGx.;3OuٻqYfeYR"`_z饗\rIDW)8w3ϼF5"~rh"i̺!?^{m'h;ômff?Gt%LFf\jO k@$m]_>Ɂ_%uxEǤF8IiCϋJ (1K@hKĿnϐ~&=-_-yl,I,L7xPh?/ {soT5Ȗ8~{Z 3Ψ6.d0CM7t^O5TTtVŌF*q'!_J)ahE~\ib0E7 p _}Ռ~G@-=sv Tɯ:l Ȟc9Տ5\efpYxW81믿>݆\9хk pPaL;\s wĉ'5#t5y7zZPHRv!<(H(~'R[ Nx s 1yZ.CG$PgVI(0I;::g T4‚4&-o-l(cZ2c4Ƌ}wqOgM>i%]򗿌G1کt}~4z'xoaos]mϽzo4+aN3DHJZEhO=jvw8Ꮗ( bt GO oY/Nhx /{ MCx38b2wӡx&8*bj6 (FV: ((w18@en'pBt45ݙxq<95Щ|sE &2T~LV.!C~p,٫%OS$$ x㍐̴Ѡŝ{w-o̩Al.}1+q#3U@2$3ORL$|Q:fweĔgzG4hWMt)&QC?Wk=I)D4Cj2i2qNS;8@FI+d)ve3h}Tb`r[o=74 oPImL( t2C6t81{UWDE)2LMm8@p-P,_|n "YO@|8@ NI{7tS0|?_y啒)b'Pc~#͹HU1ƀWiu?2QdJ7jW袋]/E|M.v[h 0J;Y*R.Nv(<},ps`ZVd w>C)}{VY!&֏`.ͧ;ePD%S^AOL?0cCH&U)~;[{^`hb+,D aJ3s6B^D*=U 0.R3Z3z&1A(M6DHyYM;m .EYl/Ph6\Z [Ò*CN*J{@I֔|Xb e@N<," Ygn-8YL5P"x&kg^z)Njx'@3lG_Atg2zguMVR;gV>hIĂD;ùK䛧hrA&KQ٩8o?[RCKjYEtY iя~9t;KڸB;G| emR;.yU{G) q1Lj=~/!Cvlc[]0g6HEuMH%uƗ|<HQY@]J5C$^׬z~=2DI(yk6:'6z(ˌͨGrQGɶ*-l{.fIW˅gZ`j`),qg8$gGa;q/Ɲ Q+ c|8`iEpڸiX$N([-*}mKzMl]Rs([?>׬1*j\¶CNR)ȀOT+kN(N_K e v5~N{9@)fo~3s.j4u]y P0 " R)RnHiXY1ooȎ9#3ӄnv%Kѐ 1{akZ|/~;Qw4#8+5&N E;I}֋'>2&Ӭ5c8;3k, >6 PXl,26]aSDF? AzXqXn K8c#%%IJT#OMTPE䤬l M4DkDk79{ XնZ?;8 kf}7ӳ,vkM4*PTe5fe.3$겉SמFg/BJկ:dB'30A4@ tEPxGO/R RKϣG횄ek;?6{IѝĚRjINYΑ6mu9 q!6]DI(u4@H@T4ϮqPD"53#߅iOFxAQ1$k~-%)hޓ:(Sd0cvuI}qʩQ588΁4@eбe;olrkCA;>Qk_ZFjѝrAo h֔(1> @3%oֳ[oRKȿf9G}NúЀN3h? ,oFE$2w,CLώh@_zCr6]ZB_r hY>f׺ƸnGiF_{&Awf&'VL<]/EUxQBމ^XWQPIP{FwU.v!<zTQq u߳^Q0uᜱ 2,;oWΦ  `  :Mfڸ/[. &"5&޸<{MR K>+bY,Z- &ˆ@@S%JIDȨ(eHꫯfߍ+zLY$M/E?ֆW5Qj>rQ1p<@_S9䡁uѳ>A%/S'{}W^ֳ*i)GU8<1TɚT$bpbX~'-yg}aG=gw >i~z^9U )$50JpwQ]K ˞2$xTENRǤr&G K/J:F+v,y@9덤=BR;:YM 5$Ad:K:묳pvia1MY?2ߙM$Qgr+4 +A{QLnQ}8`ԨQ.+0H]Nq=S!"ϔfD U:lijN_0uMə6M3 &k)! !OHY.T,<;J+;IENDB`GDyK /http://eprints.ugd.edu.mk/4032/ 1/yK thttp://eprints.ugd.edu.mk/4032/ 1/yX;H,]ą'cDyK  http://infoyK 2http://info/yX;H,]ą'cQDyK 1http://www.au.af.mil/au/awc/awcgate/ssi/wong.pdfyK zhttp://www.au.af.mil/au/awc/awcgate/ssi/wong.pdfyX;H,]ą'cUDyK 2http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA448319yK |http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA448319yX;H,]ą'c2Ddf  C 4Aclip_image001"@@bx+%㨹O3!`TnL+%㨹O3!`PNG  IHDR asRGBcPLTE!!!BBBkccsssRJJ911111)))便{{{RRRkkkZZZ֭skkB99cZZ999)!!|7 cmPPJCmp0712,JQtRNS0J`IDATnAaUh: te)Kܿ gAcN2JmݛeGMU9^yW?{gMܤ`j{5nLIENDB`^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ 2(NormalCJ_HaJmHsHtH>A`> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa `O` 2( Char Char Char dCJOJQJaJmH sH tH >@> 2( Tekst fusnoteCJaJ>&@> 2(Referenca fusnoteH*P^@"P 'Standard (Web)dd[$\$ B*ph333O1 'hpsOB ') Char Char3 Char Char Char Char Char Char dCJOJQJaJmH sH tH 0WQ0 ' Naglaaeno5\6U@a6 ' Hiperveza >*B*ph4q4 o hps alt-edited8 @8 Lb[Podno~je  p#2)@2 Lb[ Broj stranice,O, _{ short_textLOL XTekst fusnote Char_HmHsHtHtOt P Char Char Char Char Char dCJOJQJaJmH sH tH 0X@0 -+ Istaknuto6]&& -+hps atnPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V,cy$wc.bQKG7fK˵Riv4HN@!Fco#c (QR/L A]#Tv@=!<İT̟qu gDL--_FFGzѺU7q^۫ >Xju)lꝜg d֚/_ӹtLԀ~\vd9|:x9|Jk (b49C2lZ "/_䗟?Byߞ=yէ) ҘHt}a+d$G10-Sl& R*ToN1ˢ!hU{ƒHLps ;ZVIV 2n*]8MRyZ:w#⨹ppH~._w/cR%C:riFMc˴f;Y[EBU`V0ǍDḊǬXEUJ/zRAC8D*[-}CǪ ..R(zP漌iv@@@bU|!8Y;8>ܦ,AuLj;:5nFs[ ׸UqokބݫfO4EE@'ߢ5w7E|-yօAYfNc@M!-a 4A 64HpU ) uO3 e:(fQ!sHvy`Wr~(Bshgr%c VF5iP./L›0 ˫pעᰃ m(\ddH= R+sh;l2)^+Ikio ,A*k,GMg,Jd9\,AGm\nzi9~)D]9|%lڟZ̦gl冹EP9> ljWY DK/7e@E7:+k G7d<&*}gV'A} ש Tu洷+9gEW38Y+MC*t0O%Jݍq7ŔRN)z?ۇ@GbDž8t4~_`zd kH*6 r5gyCڧ!# B-;Y=ۻ,K12URWV9$l{=An;sVAP9zs:Y'[`ۇ@Pf7[6DY*@Xi+hee*skfDqbX,?*|fv u"xA@V_ .`p64+lt^7 t '5;Kb8s9x<ڮ-t5Dd8?Șe/Y|t &LILJ`DCPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] N=EbH ly14  l     l & $$$'~VfV$1ANt[Zafm:uܱ~PxlH&;>@ABCDEFHIJLh\8n(&<=?GK0UnUUWWXa,b]b,cmcc lXXXX  '! !l ,b$n@^XxctH}1.&?@ (  n  $q.3  C"?h   3  "`%' h   3  "`9-q/ h   3  "` !1 2 t u #6  # #"  $U.3`B B c $DVu Q16`B  c $DV#!1`B  c $DVQ1Q1\   3 A "` '4B S  ? - l Lt _Hlt346527516_PictureBulletsUc l@Uc l"| 2 ; < H    % _g ""''}))))g-l-m-u-----U1[1\1d1e1o1t1{1|11111166666666666667<=D=E=I=J=P=CCCCCC'E+EEEFFHHIIjJpJtJwJSSATITOTSTTTTTTTUUUUUUUVVVV!V"V,V1V8V9VDVEVHVIVWVVVVVVVVVVVVWW WWWW'W)W,W.W2W3W6W7W>W2Y7Y8Y@YLYSYTY[Y\YhYiYkYlYwYxY}Y~YYYYYY^ZdZjZlZ[[[[i[n[{[~[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\\\\\\ \'\(\+\,\8\=\K\L\U\V\Y\Z\b\e\j\k\q\}\\\\\\a^c^w_{_|__9`C`N`R`S`Y`c`j`@aDaIaOaTaXa]adaiaqa~aaaaaaaaaa`bdbub}b~bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbb ccccyd|d~ddgg\igiiiiiii|jjjjjjjjk!kkkkkkkkkkkk l l#$]^ ,-CDY[(*yz|l359: 89 B$C$**++,,-(---//11335577E9F9<<==|>}>(?)? @ @@@AA7B8B7C8CCCEEF!FFF>G?GRHSHHHIIMMMMPPQQRRRRSSSSZTaTTT UU0UoUUUUUVVjVkVVVEWFWVXWXXX1Y2YYY Z Z[[h[i[\\\]]]]]]]^^m_n___8`[```:a@aaaa-b_b`bcccccfdid,e0eiiiijj+k.kkkkkkkkkkkkkkllll l l33H~ H } t (-1-67==HSHMMRRWXkXXX Z Z\\]$]Y]]]]9`[```ccccgdgd{jjk+kkkkkkkkkkkkkkkllll l lcckkkkkkkkkkkkk l lE]Z M-L- !V#(QZ|Js1J(Tz1f+='O~dZD$3TGM,*MSXMshQtyX[f,k/@=!( 0>!P@(>( \*Sj.>!y3 1u= 3>!SNx3x:9>!yo9_L;SNx3bJd)K>!iNv_aaT( 0Z>! \yo9v_a-"7f_L;scfiN 1u]+yP@(@{`Zz  n` R h NI8XmsYrp\f ?A@ 'tFSi0rz/o = . ! ""0"*v"/$%%]%'?3'( *H,T_,^.+0>0*J0M1"Y1[6484~"6[a7MU8d:=%b=t= >:>i>B1BgfC{DF=FIQJJGK3MK|K*}K^M"N(OSQmQoQERoRtSvTXOU}UJV jV/[Lb[+\]V'On,wZU.4 _{*b.|B '<PW (<qxUI7>,B{$jXmJY\t.(S3d@D?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F0rᆏData 1TablekWordDocumentWSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObj}  F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q