Naslov
Mrazovic, Pavica ; Primorac, Ružica: Nemačko-srpskohrvatski frazeoloski rečnik, Beograd: Narodna knjiga, 1981. 1008 str.
(Mrazovic, Pavica ; Primorac, Ružica: German-Serbo-Croatian Phraseological Dictionary, Beograd: Narodna knjiga, 1981. 1008 str.)

Autori
Petrović, Velimir

Izvornik
Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu (0374-0730) Sveska 3 (1981); 453-455

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, ostalo

Ključne riječi
njemački jezik; srpskohrvatski jezik; frazeološki rječnik
(German language; Serbo-Croatian; phraseological dictionary)

Sažetak
U izdanju Narodne knjige (Beograd) objavljen je dugo očekivani rječnik Pavice Mrazović i Ružice Primorac „Nemačko-srpskohrvatski frazeološki rečnik. Nemački idiomatski izrazi sa srpskohrvatskim ekvivalentima“. S oko 20.000 frazeoloških jedinica ovo djelo predstavlja bogatu zbirku onog segmenta leksičkog blaga njemačkog jezika koji predstavlja strancu posebne poteškoće u odgonetanju značenja onih leksičke jedinice čije se značenje cjeline ne može izvesti iz pojedinačnih značenja njenih konstituenata (npr. „an jemandem einen Narren fressen“ - ’ludo se zaljubiti u nekoga, zatreskati se /zacopati se u koga, ludovati/biti lud za kim‘. Izvodjenje značenja cjeline na osnovu značenja njenih sastavnih elemenata dalo bi besmislicu: *pojesti budalu na nekome.) Polazni jezik pri obradi frazeoloških izraza je njemački. Za svaku njemačku frazeološku jedinicu dati su adekvati u srpskohrvatskom jeziku koji mogu biti takodjer frazeološki izrazi (npr. "wie der Ochs vor dem neuen Tor stehen" - blenuti kao tele u šarena vrata) ili pak nefrazeološke strukture kojima se samo opisuje značenje („Du hast Griefen genascht.“ - Imaš groznicu na usnama [doslovce: Jeo si čvarke].). Rječnik se zasniva na bogatom korpusu sastavljenom od primjera uzetih iz djela njemačke književnosti, društvenih znanosti, iz časopisa i novinskih članaka. Obuhvaćeno je vremensko razdoblje od polovine 19. stoljeća do početka 70-tih godina 20. stoljeća. Osim vlastito ekscerpiranih primjera korištena je i rječnička gradja Akademije znanosti u Berlinu u Njemačkoj Demokratskoj Republici i Redakcije Dudenovih izdanja Bibliografskog instituta u Mannheimu u Saveznoj Republici Njemačkoj. Za teoretsko i praktično rješavanje problema klasifikacije i prezentacije rječničke gradje korištena su iskustva autora poznatih leksikografskih djela nastalih pretežno na njemačkom govornom području. Rječnički unosi su dati u abecednom redoslijedu, najvećim dijelom u kontekstu („jmdm. die kalte Schulter weisen“ - ponašati se prema nekom hladno, prezrivo, ravnodušno, odbojno ; ne primećivati nekoga: Aber seitdem ein Schatten von Bart auf meiner Lippe dunkelt, lässt manche Dame ihre Augen schmelzen, wenn sie mich anblickt. Ich dagegen weise ihr die kalte Schulter ... [Th. Mann, Der Erwählte, S.26.]) Uz frazeološke jedinice - ukoliko ne pripadaju neutralnom stilskom sloju - stoje oznake stilske pripadnosti ili ekspresivne vrijednosti (fam., razg., šalj., knjiž., vulg.) kao i oznake koje nam govore je li leksički izraz zastario, nalazi li se u procesu zastarjevanja ili je pak nov. Ukoliko je neka frazeološka jedinica karakteristična za austrijsko govorno područje ili pak za područje Njemačke Demokratske Republike, označena je oznakom „Austr.“ odn. „NDR“. Registrovana je i pripadnost nekog izraza govoru odredjene socijalne skupine. npr. govoru djaka, vojnika, trgovaca itd. (d-b-d-d-h-k-P (für: doof bleibt doof, da helfen keine Pillen) [djač.]). Ovakva subklasifikacija rječničke gradje pruža važne orijentacione informacije onima koji se služe rječnikom, a mogla bi biti i podloga za dalje istraživanje frazeologije obaju jezika. Frazeološki rječnik Pavice Mrazović i Ružice Primorac predstavlja novu kariku u nizu postojećih njemačko-srpskohrvatskih rječnika na srpskohrvatskom govornom području i jedini je koji obradjuje isključivo frazeološku gradju. Ostali rječnici samo djelomično sadrže elemente ovog dijela jezičnog blaga jer imaju za cilj nešto drugo. Nesumnjivo je da će rječnik ispuniti postavljeni cilj ; od njega mogu imati koristi svi koji su upućeni na čitanje njemačkih tekstova: studenti i nastavnici njemačkog jezika, prevodioci, korespondenti, germanisti koji se bave frazeološkim istraživanjima, stručnjaci drugih oblasti koji prate literaturu svoje struke na njemačkom jeziku. Djelo predstavlja vrijedan doprinos ne samo germanistici nego i slavistici a time i kontrastivnoj lingvistici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA